Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske usvojili su juče Deklaraciju o zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika, u kojoj se traži da bude okončana funkcija visokog predstavnika u BiH i zatvoren OHR. Deklaraciju je predložio predsjednik Parlamenta Nenad Stevandić, a za nju je glasalo 57 od 60 prisutnih poslanika. Usvojeni su i amandmani SDS-a i PDP-a.
Šmit ne predstavlja međunarodnu zajednicu
U Deklaraciji, između ostalog, navodi se da Kristijan Šmit u BiH ne predstavlja međunarodnu zajednicu i nema nikakvo pravo da vrši funkcije iz nadležnosti domaćih organa. Svi zakonodavni akti koje je usvojio Šmit nemaju pravnu snagu u pravnom poretku BiH i predstavljaju apsolutno ništavne akte stranog intervencionizma.
Deklaracijom se zahtijeva zatvaranje OHR-a, prestanak nametanja odluka i vraćanje nadležnosti domaćim institucijama u skladu sa Dejtonskim sporazumom.
Zahtjev Savjetu bezbjednosti UN
U usvojenom dokumentu ističe se da Narodna skupština, kao najviši organ Republike Srpske i strana ugovornica Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, zahtijeva od Savjeta bezbjednosti UN da hitno usvoji rezoluciju kojom se okončava funkcija visokog predstavnika i zatvara OHR.
Narodna skupština podsjeća da je Aneks 10 međunarodni ugovor kojim su strane ugovornice privremeno, pod strogo definisanim uslovima, povjerile određene funkcije domaćih vlasti međunarodnoj zajednici. Tokom primjene tog aneksa došlo je do materijalnog kršenja njegovih odredbi – zanemarivanjem volje ugovornica u postupcima imenovanja visokog predstavnika, kao i vanugovornim proširivanjem njegovih ovlašćenja putem takozvanh bonskih ovlašćenja, prenosi „RTRS„.
OHR izgubio legitimitet 2021. godine
Konačan prekid ugovornog režima uspostavljenog Aneksom 10 desio se 2021. godine stupanjem na dužnost Kristijana Šmita, nasuprot jasno izraženoj volji Republike Srpske i bez izričite potvrde Savjeta bezbjednosti UN, navodi se u Deklaraciji.
Narodna skupština konstatuje da je dosadašnje djelovanje OHR-a, a naročito primjena bonskih ovlašćenja i nametanje odluka suprotno demokratskoj volji naroda u BiH, produbilo političke podjele, narušilo povjerenje među konstitutivnim narodima i oslabilo razvoj domaćih demokratskih institucija.
Svako eventualno međunarodno prisustvo u BiH može imati isključivo savjetodavnu i koordinacionu ulogu, bez mogućnosti nametanja odluka, a konačni cilj jeste potpuni prestanak protektoralnih mehanizama i preuzimanje pune odgovornosti demokratski izabranih predstavnika za upravljanje političkim procesima u BiH.


