Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji, Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najznačajnijih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji. Ono što se godinama najavljivalo samo kao gasovod, sada se profilira kao kompleksan sistem koji će suštinski promijeniti energetsku sliku zemlje.
Projekat ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju nove infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.
Gas stiže do većeg dijela BiH i konkuriše ruskom energentu
Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da plavi energent stigne do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već na mreži.
Jedna od najvažnijih tehničkih novina je uvođenje dvosmjernog (reverzibilnog) toka gasa. To znači da će gas iz pravca Hrvatske moći da teče ne samo prema Hercegovini, već i prema Sarajevu, Tuzli i drugim centrima. Ovim projektom BiH dobija prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja, čime se prekida potpuna zavisnost od ruskog gasa i uvodi tržišna konkurencija.
Novi krakovi i gasne elektrane
Usvojeni zakon predviđa širenje mreže na Grude i Čapljinu u Hercegovini, te Donji Vakuf u Srednjoj Bosni. Posebno je značajan planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj industrijski centar povezati na mrežu.
Suština projekta je i proizvodnja električne energije. Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane – u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja bi mogla proizvoditi polovinu ukupne struje u zemlji, a njihova prednost je brzo uključivanje, što ih čini idealnim partnerom za obnovljive izvore poput sunca i vjetra.
Investicija i strateški partner
Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra, dok sa tri planirane elektrane i dodatnim gasovodima ukupna investicija dostiže cifru od 1,5 milijardi evra.
Kao nosilac projekta u zakonu je direktno definisana američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy, što predstavlja presedan u domaćoj praksi s ciljem ubrzanja realizacije, piše „Biznis info„.
Šta slijedi?
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da nakon objave zakona slijedi potpisivanje međudržavnog sporazuma sa Hrvatskom, zaključivanje ugovora sa investitorom, te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa prije početka same izgradnje.