Ovog vikenda u većini evropskih zemalja, kazaljke na satovima pomjeraju se sat unaprijed — što znači jedan sat manje sna. I dok se mnogi raduju dužim večernjim danima, zdravstveni stručnjaci upozoravaju da ova naizgled bezazlena promjena može imati ozbiljne posljedice po zdravlje.
Dr Džefri Kelu sa King’s College London objašnjava mehanizam iza ovog problema: „Sve je više dokaza koji pokazuju da pomjeranje kazaljki, posebno u proljeće, ima značajan uticaj na cirkadijalne ritmove i kvalitet sna. Naš unutrašnji sat, koji je sinhronizovan uglavnom izlaganjem svjetlosti, reguliše ključne fiziološke funkcije kao što su ciklus spavanja i budnosti te metabolizam.“
„Pomjeranje vremena za jedan sat stvara nesklad između društvenog vremena i prirodnog ciklusa svjetlosti i tame, narušavajući cirkadijalne ritmove. Akutni efekat proljetnog pomjeranja sata je naglo smanjenje trajanja sna, uzrokovano gubitkom jednog sata tokom noći, i teškoćom prilagođavanja na raniji jutarnji ciklus. To može dovesti do hroničnog ‚cirkadijanog nesklada’, stanja poznatog kao ‚socijalni džet lag’, koje se povezuje s povećanim rizikom od gojaznosti, metaboličkog sindroma i poremećaja raspoloženja.“
Srčani i moždani udari, saobraćajne nesreće
Dr Džon O’Nil išao je i korak dalje, dovodeći u pitanje samu svrhu pomjeranja sata. „To zapravo nema neku pravu korist za ikoga, dok nas izlaže malom, ali značajnom nizu rizika. To je kao da cijela zemlja istovremeno dobije jedan sat džet laga. Bilježi se porast srčanih i moždanih udara, kao i povećanje broja saobraćajnih nesreća u danima nakon pomjeranja sata.“
Obrazložio je i zašto srce posebno strada: „Ako sve te zahtjeve i opterećenja postavite na, recimo, kardiovaskularni sistem sat ranije, on jednostavno nije dovoljno spreman da odgovori na taj zahtjev — pa kod starijih ili manje zdravih ljudi to povećava rizik od srčanog ili moždanog udara.“
Savjet stručnjaka je jednostavan — ako možete, idite u krevet ranije u subotu kako biste ublažili efekat gubitka sata i smanjili zdravstvene rizike.