Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, koji je Brisel izabrao za svoju prvu zvaničnu posjetu, nije uspio da se sastane sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom. Umjesto sa prvim čovjekom Alijanse, Bećirović je razgovarao sa njegovom zamjenicom Radmilom Šekerinskom, koja mu je uputila jasne poruke o realnom putu BiH ka članstvu.
Iako je Bećirović u Brisel otputovao sa namjerom da pošalje poruku o strateškom opredjeljenju BiH za NATO, izvori bliski kabinetu navode da su njegovi pokušaji da obezbijedi susret ili makar fotografiju sa Ruteom ostali bezuspješni.
Jasni uslovi Šekerinske
Tokom sastanka, Bećirović je detaljno izlagao dosadašnje reforme, učešće Oružanih snaga BiH u mirovnim misijama i tvrdio da na „institucionalnom nivou“ postoji saglasnost za pristupanje NATO-u. Međutim, Radmila Šekerinska je bila vrlo direktna u pogledu daljih koraka, prenosi „Glas Srpske„.
Ona je naglasila da ključni koraci zavise isključivo od same države kandidatkinje. Šekerinska je jasno poručila da je u institucijama BiH neophodno prvo obezbijediti unutrašnji konsenzus i uputiti formalni zahtjev za pristupanje, a tek nakon eventualnog poziva slijedi najzahtjevnija faza procesa.
Politička realnost kao prepreka
Ova poruka iz Brisela praktično znači da bez saglasnosti političkih predstavnika iz Republike Srpske, proces pridruživanja ne može preći iz tehničke u političku fazu. Iako je Bećirović predložio izradu mape puta sa ciljem dobijanja poziva do 2030. godine, stav NATO-a je jasan: unutrašnja saglasnost je prvi i neizostavan korak.
Dok se čekaju dalji potezi Sarajeva, NATO očekuje usvajanje Programa reformi za 2026. godinu do sastanka Sjevernoatlantskog vijeća (NAC) planiranog za 6. maj, ali bez političkog dogovora unutar zemlje, nade za skoro dobijanje pozivnice ostaju minimalne.