Američki istraživački centar Atlantski savjet (Atlantic Council) objavio je rezultate velikog istraživanja u kojem je 447 vodećih stručnjaka iz 72 države dalo svoju projekciju svijeta za 2036. godinu. Rezultati su alarmantni: čak 63% ispitanika vjeruje da će svijet biti u lošijem stanju nego danas.
1. Dominacija Kine i rizik od rata na Tajvanu
Iako SAD zadržavaju vojnu nadmoć, 58% stručnjaka smatra da će Kina postati vodeća ekonomska sila. Čak 70% ispitanika vjeruje da će Peking u narednoj deceniji pokušati silom preuzeti Tajvan, što bi moglo biti okidač za novi svjetski rat.
2. Neizvjesna sudbina NATO-a
Budućnost Alijanse je pod znakom pitanja – 44% stručnjaka smatra da NATO do 2036. godine neće postojati u današnjem obliku. Kao novi lideri u Evropi vide se Njemačka, Poljska i Francuska, dok se strahuje od nuklearnog naoružavanja unutar same Evrope zbog slabljenja američkog uticaja.
3. Rusija: Raspad ili nuklearna prijetnja?
Rusija se percipira kao sila u opadanju. Dok 52% stručnjaka predviđa zamrznuti konflikt u Ukrajini, čak 36% vidi mogućnost unutrašnjeg raspada Rusije. Ipak, Moskva ostaje najvjerovatniji akter koji bi mogao upotrijebiti nuklearno oružje.
4. Vještačka inteligencija i ekonomski potresi
Tehnologija će dostići nivo opšte vještačke inteligencije (AGI) koja nadmašuje ljudske kognitivne sposobnosti. Iako vlada umjereni optimizam, raste strah od masovnog gubitka poslova i društvene destabilizacije slične onoj koju su donijele društvene mreže.
5. „Nuklearni klub“ se širi
Do 2036. godine očekuje se pojava novih nuklearnih sila, pri čemu su Iran (66%) i Saudijska Arabija (53%) najizgledniji kandidati. Uprkos većem broju država sa nuklearnim arsenalom, stručnjaci vjeruju da će mehanizam „nuklearnog odvraćanja“ opstati.
6. Evropa na raskrsnici: Strateška autonomija ili raspad?
Evropska unija se suočava sa gubitkom ekonomske i tehnološke trke. Svaki peti stručnjak predviđa mogućnost potpunog raspada Unije, ali istovremeno 57% njih vjeruje da će Evropa do 2036. godine postići punu vojnu i bezbjednosnu autonomiju.
7. Početak ratova za vodu
Klimatske promjene će preći kritični prag od 2 stepena Celzijusa, a resursna oskudica postaće ključni faktor sukoba. Čak 64% stručnjaka predviđa izbijanje oružanih sukoba oko pristupa pitkoj vodi u narednih deset godina.
8. Demokratska depresija i slabljenje institucija
Međunarodni poredak je u krizi – predviđa se značajno slabljenje uticaja UN-a i Svjetske banke. Skoro polovina ispitanika strahuje od produbljivanja demokratske krize u svijetu, povezujući to sa većim rizikom od ratova velikih sila.