Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave Sretenje Gospodnje, uspomenu na dan kada je Bogorodica novorođenog Hrista uvela u hram u Jerusalimu da ga posveti Bogu. Ovaj praznik slavi se na 40. dan od Božića i jedan je od najsvečanijih datuma u crkvenom kalendaru.
Biblijski značaj praznika
Prema Svetom pismu, četrdeseti dan po Rođenju Hristovom, Presveta Bogorodica je donijela Sina u hram kako bi ispunila Mojsijev zakon. U hramu su ih dočekale dvije značajne ličnosti: pravedni starac Simeon i proročica Ana. Starac Simeon, kojem je Bog obećao da neće umrijeti dok ne vidi Spasitelja, uzeo je Mladenca na ruke i izgovorio čuvene riječi: „Sad otpuštaš u miru slugu svoga, Gospode…“
Sretenje: Temelj srpske državnosti
Osim vjerskog značaja, Sretenje je najbitniji datum u modernoj istoriji Srbije i simbol slobodarskog duha:
- Prvi srpski ustanak (1804): Na ovaj dan održan je Zbor u Orašcu pod vođstvom Karađorđa, čime je počela borba za oslobođenje od otomanske vlasti.
- Sretenjski ustav (1835): U Kragujevcu je donesen prvi demokratski ustav Srbije, koji je bio jedan od najmodernijih u tadašnjoj Evropi.
- Skupština Srba (1909): U Skoplju je održana prva skupština Srba u Osmanskom carstvu.
Narodni običaji i vjerovanja Srpski narod uz Sretenje veže brojne običaje koji se i danas poštuju:
- Vjerovanje o zimi i mečki: Vjeruje se da se danas susreću zima i ljeto. Ako medvjed izađe iz brloga i, ugledavši svoju sjenku, vrati se nazad, zima će trajati još šest nedjelja. Ako sjenke nema, zimi je kraj.
- Sretenjske svijeće: Na ovaj praznik obavezno se pale svijeće u hramovima. Vjeruje se da njihova svjetlost štiti kuću od groma i nesreća.
- Susret za djevojke: Mlade djevojke paze koga će ujutru prvo sresti, jer se vjeruje da će im budući mladoženja po karakteru i izgledu ličiti na tu osobu, prenosi ATV.