Djevojčice obično počinju da dobijaju menstruaciju ili da imaju menstrualni ciklus između 11. i 14. godine i uobičajeno je da se to dešava do menopauze, oko 51,2 godine.
Učenje i informisanje o menstrualnom ciklusu može pomoći svakoj ženi da bolje razumijete svoje tijelo, osjeća se osnaženo i bude svjesna kada je vrijeme da se obrati ljekaru ako je nešto brine.
Važno je obratiti pažnju na ono što je tipično, a šta nije tokom menstrualnog ciklusa jer promjene mogu ukazivati na to kakvo je opšte, a ne samo reproduktivno zdravlje. Pročitajte činjenice o menstruaciji koje bi svaka žena koja ima menstruaciju trebala znati.
#1 Menstruacija se pogoršava kada je hladno
Možda djeluje neočekivano i nevjerovatno, ali hladno vrijeme može utjecati na menstrualni ciklus. Menstruacija može trajati duže i imati teže prateće simptome nego inače. Zapravo, tokom zimskih mjeseci trajanje menstruacije, pa čak i nivo bola, duži su od ljetnih. Zanimljivo je da žene koje žive u hladnijem podneblju imaju većih poteškoća od onih u toplijim krajevima.
Godišnja doba također mogu utjecati na menstrualni ciklus. Tmurniji, kraći dani u kombinaciji sa ženskim polnim hormonima mogu negativno utjecati na vaše raspoloženje. Smatra se da je to zbog nedostatka sunčeve svjetlosti, koja pomaže našim tijelima da proizvode vitamin D i dopamine. Poznato je da ova hormon i vitamin podižu naše raspoloženje, sreću, koncentraciju i uopćeno nivo zdravlja.
#2 Prosječna početna starost za menstruaciju se mijenjala tokom godina
Da li ste znali da se tokom posljednjih nekoliko vijekova promijenila prosječna starost kod koje djevojčica počinje da dobija menstruaciju? Naime, u 19. stoljeću djevojčice nisu dobile menstruaciju sve dok nisu bile u tinejdžerskim godinama – prosječna starost je bila oko 17 godina. Danas je prosječna dob za početak menstruacije 12 godina.
Naučnici smatraju da postoji nekoliko ključnih razloga za to, a među vodećim je poboljšana prehrana. Mi jedemo bolje i više nego što naši preci prije nekoliko stotina godina, a masne ćelije proizvode estrogen. Što više masnih ćelija imate, više estrogena imate u svom tijelu, što može pokrenuti početak vašeg menstrualnog ciklusa kao djevojčice.
Povećan nivo stresa je takođe bitan faktor. Tako visoki nivoi stresa zapravo mogu izazvati početak menstruacije.
#3 Možete zatrudnjeti – čak i ako imate menstruaciju
Mnogi ljudi pretpostavljaju da ne može doći do trudnoće ako imate seks tokom menstruacije. Međutim, to je jedan od mitova. Premda je malo vjerovatno da ćete zatrudnjeti dok imate menstruaciju, to uopće nije nemoguće. Naime, spermatozoidi mogu preživjeti u tijelu do pet ili šest dana. Prema tome, ako je vaš ciklus relativno kratak, a imate seks pred kraj menstruacije i ovulirate neposredno nakon završetka menstruacije, potencijalno biste mogli zatrudnjeti.
#4 Žene provedu skoro 10 godina života krvareći
Od trenutka svog prvog ciklusa do menopauze, prosječna žena imat će oko 450 menstruacija u svom životu. Kada se sve sabere, ovo je jednako oko 10 godina ili oko 3.500 dana života. Ako idemo korak dalje, pa “prevedemo” ovo na menstrualne proizvode, žena iskoristi oko 11.000 tampona! Naravno, nije riječ o broju koji je isti za sve žene. Naprotiv, menstrualni ciklus je individualna stvar, u zavisnosti od dužine ciklusa, rađanja, dojenja – broj menstruacija koje žena dobije tokom svog života će varirati. Međutim, ono što je izvjesno, menstruacija utiču na sve nas.
#5 Menstruacija može utjecati na vaš miris, pa i na glas!
Istraživači vokalizacije došli su do zanimljivih zaključaka da se ženski glasovi mogu blago promijeniti tokom menstrualnog ciklusa. Razlog za to su reproduktivni hormoni koji utiču na glasne žice. U prijevodu, žene mogu zvučati drugačije tokom menstruacije, pa čak i „manje privlačno”.
Isti ženski reproduktivni hormoni takođe utiču na vaš prirodni miris, što znači da mirišete drugačije kada imate menstruaciju. Ovo je vrlo suptilno i vraća nas u praistorijsko doba. Naime, smatra se da su u vrijeme pećinskih ljudi muškarci bili više privučeni ženama koje ovuliraju, a ne onima koje imaju menstruaciju, odnosno ženama koje su mogle da se razmnožavaju u datom trenutku.
#6 Gubite mnogo manje krvi nego što mislite tokom menstruacije
Ponekad, posebno kada imamo posebno težak dan, možemo pomisliti kako nešto nije u redu sa našom menstruacijom. Nema žene koja se nije bar jednom zapitala: da li je normalno proizvoditi ovoliko krvi? No, iako možda djeluje da je puno, tijelo zapravo gubi samo oko tri supene kašike krvi tokom menstruacije. Normalna menstruacija podrazumijeva nerijetko gubitak krvi od jedne supene kašike do male šolje krvi. No, ukoliko gubite više krvi od navedenog, trebali biste potražiti savjet od svog ljekara i/ili ginekologa. Gubitak previše krvi može povećati rizik od anemije, što dalje može biti uzrokom vrtoglavice, umora i loše cirkulacije.
#7 Menstruacija kasni – ne znači uvijek da ste trudni
Ako obično imate redovne menstrualne cikluse, a menstruacija kasni, onda to može biti simptom trudnoće. Međutim, nije uvijek zakasnela menstruacija znak da ste u drugom stanju. Postoji nekoliko drugih faktora koji mogu odgoditi vašu menstruaciju poput dojenja, starosti, perimenopauze, pa i lošeg kvaliteta sna. Ako je žena izložena pesticidima ili je na rigoroznom režimu vježbanja i ishrane, takođe menstruacija može izostati. Ne treba zaboraviti da određena zdravstvena stanja, kao što su poremećaji u ishrani, inflamatorna bolest karlice i sindrom policističnih jajnika kao izazivaju kašnjenje menstruacije. Žene koje imaju velike oscilacije u nivoima hormona štitne žlijezde, pod konstantnim su stresom ili pak dožive značajnu promjenu tjelesne težine ne treba da iznenadi ako mjesečno krvarenje zakasni.
Menstrualni ciklus može biti pokazatelj ukupnog zdravlja. Ako imate neredovne menstruacije, a ne znate zašto, posjetite ljekara. U ordinaciji se radi pregled, ultrazvuk i eventualno dodatni testovi kako bi se ustanovili razlozi nepravilnosti. Ginekolog će odrediti terapiju i dati savjet, tako da veoma brzo možete regulisati ciklus.
#8 Tačkasto krvarenje između menstruacija možda i nije loš znak
U zavisnosti od toga gdje se “nalazite” u ciklusu, nivoi estrogena i progesterona se mijenjaju, što ponekad može dovesti do mrlja ili međumenstrualnog krvarenja. U pitanju je mala količina krvarenja, otprilike dovoljna da zaprlja vaše donje rublje ili dnevni uložak. Često se naziva i tačkastim krvarenjem, a obično nije razlog za brigu, jer se javlja jedan do dva dana prije menstruacije. Do ovih mrlja dolazi u slučaju da žena uzme jednokratnu pilulu za hitnu kontracepciju ili pak ako pije lijekove poput antidepresiva i razrjeđivača krvi.
Nije neobično da se ovakav vid krvarenja između dvije menstruacije dešava u perimenopauzi, ali i usled stresa. Nekada je jedan od znakova trudnoće. Ako nikada ranije niste imali mrlje, posavjetujte se sa ljekarom i eliminišite ozbiljnije uzroke kao što su hipotireoza, pobačaj ili vanmaterična trudnoća, rak grlića materice, sindrom policističnih jajnika ili neka polno prenosiva infekcija.
Menstruacija je uobičajen je života žena. Događa se otprilike jednom mjesečno kada materica odbaci sluzokožu, uzrokujući iscjedak krvi i sluzi iz vagine, također poznato kao menstrualno krvarenje. Menstrualni ciklusi u prosjeku traju 21 i 35 dana, a menstruacije obično traju tri do pet dana. Neke žene imaju neredovne menstruacije, što znači da njihov ciklus može biti duži ili kraći od prosjeka ili mogu imati obilno menstrualno krvarenje. Praćenje ciklusa i uočavanje bilo kakvih ozbiljnih simptoma može vam pomoći da naučite više o svom tijelu. Ako ste zabrinuti, razgovarajte sa zdravstvenim radnikom o svom menstrualnom ciklusu i otklonite svoje sumnje.
You must be logged in to post a comment.