23.1 C
Zvornik
29. март 2024.

Obilježena 31 godina od zločina u Dobrovoljačkoj ulici

U Istočnom Sarajevu i Sarajevu obilježena je 31 godina od zločina paravojnih muslimanskih formacija i radikalnih islamista nad pripadnicima ЈNA u Sarajevu.

U crkvi Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima u Istočnom Sarajevu služen je parastos za pripadnike ЈNA koji su prije 31 godinu ubijeni u zločinu paravojnih muslimanskih formacija i radikalnih islamista u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.

Nakon parastosa, učesnici obilježavanja 31 godine od zločina nad pripadnicima ЈNA krenuli su autobusima za Dobrovoljačku ulicu.

Održana je mirna šetnja i položeno je cvijeće na mjestu događaja.

Predsjednik Narodne Skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je danas da u BiH neće biti razumijevanja dok se ne počnu uvažavati sve žrtve i da predstavnici Srpske neće odustati od borbe za jednakost srpskih žrtava.

– Sve dok svi u Sarajevu ne shvate da je poštovanje žrtava dvosmjerna ulica, a ne jednosmjerna i da, ukoliko tražiš da se tvoje žrtve poštuju, moraš da poštuješ i tuđe – rekao je Stevandić  u Istočnom Sarajevu.

Željko Pantelić, bivši poručnik ЈNA koji je bio u koloni napadnutoj 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, razočaran je jer 31 godinu od zločina koji su počinile muslimanske paravojne formacije nema pravde ni satisfakcije.

Obilježavanju zločina u Dobrovoljačkoj ulici 1992. godine redovno prisustvuju i Bogdana Tomović, čiji je devetnaestogodišnji sin Zdravko kao vojnik ЈNA stradao u napadnutoj koloni, kao i Gordana Gvozdenović, sestra poručnika ЈNA Obrada Gvozdenovića, ubijenog 2. maja.

– Došla sam na ovaj dan da obilježim moju tugu, moju nevolju. Čekam pravdu, jedina mi je želja kao majci da pravda izađe na vidjelo – rekla je Tomovićeva i dodala da je njoj prije 31 godinu na današnji dan u Dobrovoljačkoj ulici ubijeno sve u životu.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić istakao je da Srpska i njene institucije instistiraju na tome da se kazne počinioci i naredbodavci zločina nad pripadnicima ЈNA u maju 1992. godine u Sarajevu.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac istakao je da je politički ambijent u BiH nerazuman jer gotovo 30 godina nakon rata ne postoji univerzalan pristup ratnom zločinu i dešavanjima od 1992. do 1995. godine.

Košarac smatra da će istorija pisati o stanju u BiH, s obzirom na činjenicu da nijedan bošnjački političar nije rekao da je počinjen ratni zločin nad Srbima u BiH.

Ratni zločin nad pripadnicika ЈNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu ne smije biti zaboravljen iako se dugo godina radilo na njegovoj opstrukciji za koji postoje javno dostupni video-snimci, izjavio je danas poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić.

Kojić je naveo da je dokaz za to i naredba stranog tužioca koji je obustavio istragu ovog zločina u periodu kada je imao više živih svjedoka koji su mogli da posvjedoče zločinu u Dobrovoljačkoj.

Obilježavanju su prisustvovali predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac, poslanik u Predstavničkom domu parlamenta BiH Milorad Kojić, vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić.

Početkom maja 1992. godine, zločin nad nedužnim vojnicima, oficirima i građanskim licima na službi u ЈNA, tokom dogovorenog mirnog povlačenja iz Sarajeva, počinili su pripadnici takozvane Armije BiH, Teritorijalne odbrane RBiH i paravojnih muslimanskih formacija kojima su komandovali predratni kriminalci.

Dana 2. maja 1992. godine oko 11.30 časova, oko 200 pripadnika jedinica teritorijalne odbrane tzv. RBiH i „Zelenih beretki“, među kojima su bili Sakib Puška, Јusuf Јuka Prazina, Emin Švrakić i drugi, kao i jedinica kojima je komandovao sarajevski kriminalac Ismet Bajramović Ćelo, držali su u blokadi, a potom izvršili i napad na Dom ЈNA u Sarajevu, otvarajući vatru iz cjelokupnog raspoloživog naoružanja.

Napadom na kolonu ЈNA u Dobrovoljačkoj, koja se mirno povlačila iz Sarajeva prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje Republike BiH.

Za samo nekoliko dana mučki su ubijena 42 pripadnika ЈNA, 71 je ranjen, dok ih je 207 zarobljeno. Prvi napad je izvršen 2. maja na Dom ЈNA, a sve kasarne ЈNA u ovom gradu bile su blokirane i pod opsadom muslimanskih paravojnih snaga, koje su im isključili struju, vodu i telefone.

POVEZANO

ISTAKNUTO

IZBOR UREDNIKA

Pratite nas

25,923FanovaLajkuj
1,112PratilacaZaprati
955PratilacaZaprati
1,123PretplatniciPretplatite se