18.1 C
Zvornik
29. март 2024.

Šta je minus dioptrija i kako usporiti njen rast?

Uobičajeno poznata kao kratkovidost, a profesionalno kao miopija, dioptrija minus nastaje kao rezultat „dugih“ očnih jabučica kod kojih se svetlost ne prelama u mrežnjači, nego tik ispred nje, što stvara nemogućnost oku da jasno vidi udaljene predmete. Što je dioptrija veća to je i zamućenost vida u porastu.

Doptrija minus, kao što smo videli, uzrokuje slabljenje vida na daljinu. Dijagnostikuje se u preko 30% slučajeva, tj. kod više od 30% pregledanih pacijenata. Sama dioptrija se javlja u dečijem uzrastu ili u periodu puberteta, kada ume naglo i da se pogorša, dok se situacija sa vidom stabilizuje i dioptrija uglavnom postaje stalna u periodu između 20. i 25. godine. Naravno, u određenom broju slučajeva se dešava da i nakon 25. godine dioptrija nastavlja sa svojim rastom.

Najčešće pitanje jeste zašto kratkovidost nastaje, zašto se javlja minus dioptrija. Odgovor potpuno tačan je teško dati, ali uglavnom se radi o kombinaciji genetike i okolnih faktora kao glavnih uzročnika slabljenja vida na daljinu.

Znakovi koji ukazuju na kratkovidost

Kratkovidost se najčešće dijagnostifikuje kod dece, ali i kod starijih koji nisu imali problema sa vidom. Ono kako se može uvideti da postoji dioptrija minus jeste kod učenika koji zahtevaju da budu približeni sedenjem tabli, kako bi jasnije videli. Kod osoba koje moraju da priđu televizoru ili da prinesu tekst bliže očima, kako bi se vid razjasnio, a česti simptomi su i glavobolja, umorne oči, kao i često trljanje očiju.

Šta povećava rizik za rast minus dioptrije?

Kako za većinu problema, tako je i za kratkovidost genetika često važna. Ukoliko postoje genetske predispozicije, onda je i veća verovatnoća da će se već u dečijem periodu dioptrija minus pojaviti. Ono šta pored genetike može dodatno uticati na njeno pojavljivanje jeste premalo provedenog vremena na otvorenom, pa se izlaženje i provođenje vremena na prirodnom svetlu smatra jednom od najboljih preventiva u sprečavanju pojavljivanja kratkovidosti ili za umanjeno napredovanje same dioptrije.

Previše vremena provedenog ispred televizora, kompjutera, tableta, mobilnog telefona, ugrožava zdravlje oka, a najpre vid, pa se usled toga javlja dioptrija minus, kako u dečijem uzrastu, tako i kod odraslih koji mnogo vremena zbog rada ili iz drugih razloga provode uz ovu vrstu tehnike. Zato se i savetuje nošenje naočari sa zaštitnim staklima, kako bi se preventivno delovalo.

Kako se kratkovidost leči?

Kratkovidost nije bolest, zato i ne postoji proces lečenja, već načini da se vid koriguje s obzirom na činjenicu da postoji dioptrija minus koja predstavlja refrakcijsku pogrešku oka. Kada se pojavi, onda izaziva potrebu da se škilji kako bi se nešto videlo, da se približava slovima, predmetima, te se često javljaju glavobolje, bol u očima, napor i umor očiju… Glavni način pomoći jesu naočari ili kontaktna sočiva. Kroz jednostavan i brz pregled utvrdi se tačna minus dioptrija i dobijaju se naočare i/ili sočiva.

Kod većih minus dioptrija se savetuje da se koriste kotaktna sočiva, zbog prirode nošenja i onda i samog vida koji je jednak svuda, u svaki  uglovima, ali se preporučuje ipak kombinacija naočari i sočiva, budući da oko mora od sočiva da odmori u toku svakog ili skoro svakog dana. Naravno, tu je i lečenje operacijom koje je moguće kada se radi o punoletnim pacijentima sa ustaljenom dioptrijom minus i ispunjenim drugim uslovima za izvođenje zahvata. 

POVEZANO

ISTAKNUTO

IZBOR UREDNIKA

Pratite nas

25,923FanovaLajkuj
1,112PratilacaZaprati
955PratilacaZaprati
1,123PretplatniciPretplatite se