Predavanjem novinara, esejiste, publiciste i književnika Muharema Bazdulja o životu i djelu Marka Markovića, u zvorničkoj Narodnoj biblioteci i muzejskoj zbirci sinoć su otvoreni „Markovićevi dani“.
Bazdulj je govoreći o Marku Markoviću naveo da bi bilo veoma dobro da se ponovo objave djela ovog zvorničkog književnika.
„Ukoliko gledamo na srpsku kulturu, Marković je na margini u odnosu na naše najveće pisce – Andrića, Selimovića, ali ako gledamo kulturni kontekst Marković je značajan i veoma je važno da zavičajne biblioteke poput ove u Zvorniku čuvaju sjećanje o ovakvim ljudima u sredinama odakle potiču“, rekao je Bazdulj.
On je naglasio da se o Markoviću najviše govori kroz njegove dvije knjige pripovijedaka „Kriva Drina“ i „Od sumraka do zore“, ističući da je on značajan u kulturnom hroničarstvu i esejistici.
Ističući da je Marković posebno lijepo opisao kulturni život Sarajeva za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, Bazdulj je rekao da su njegova djela objavljena prije više od 50 godina i da bi ih ponovo trebalo izdati jer među njima ima izuzetnih istinitih reporataža koje su bolje od neke fikcije.
On je dodao da bi ponovna izdanja Markovićevih radova sačuvala sjećanje na ovog pisca u širim kulturnim okvirima.
Direktor Narodne biblioteke i muzejske zbirke Nega Stjepanović navela je otvarajući manifestaciju da na ovaj način čuvaju sjećanje na književnika koji je davne 1896. godine rođen u Zvorniku.
„Marković je u prvoj polovini 20. vijeka istican kao kulturni radnik, književnik, ali i hroničar svog podrinjskog kraja. Ta činjenica je razlog zbog čega posljednjih pet-šest godina obilježavamo sjećanje na ovog književnika“, rekla je Stjepanovićeva.
Manifestacija „Markovićevi dani“ nastavlja se danas izložbom „Kriva Drina od sumraka do zore – Marko Marković od zaborava do sjećanja“, dok će u petak, 25. februara, biti otvorena izložba i održan okrugli sto o temi „Zaboravljeni zvornički književnici“.
Marko Marković je rođen 27. februara 1896. godine u Zvorniku, a umro je na Palama 12. avgusta 1961. godine. Po izbijanju Prvog svjetskog rata interniran je i dignut u austrougarsku vojsku i ubrzo je dosio na front u Galiciji, a u Odesi je stupio u srpsku vojsku kao dobrovoljac, nakon što je 1916. godine prebjegao u Rusiju.
Učesnik je proboja na Solunskom frontu, kao vojnik u Drinskoj diviziji u kojoj je ostao u borbama sve do završetka Prvog svjetskog rata. Demobilisan je 1920. godine i počeo da radi u Sarajevu kao novinar u „Glasu naroda“.
Poslije Drugog svjetskog rata u Sarajevu je radio kao direktor Privredne banke, direktor izdavačkog preduzeća „Svjetlost“ i dramaturg sarajevskog Narodnog pozorišta.
Organizator ove manifestacije je Narodna bilbioteka i muzejska zbirka uz podršku Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske i grada Zvornika.
