Područje Zvornika spada u prostor gdje su klizišta relativno česta, pogotovo kada su obilne padavine, izjavio je Srni zamjenik direktora Geološkog zavoda Republike Srpske Cvjetko Sandić i istakao da treba biti u stanju pripravnosti, ali i da nužno ne mora značiti da će klizišta biti i pokrenuta.
Sandić kaže da je Geološki zavod radio prognostičke karte za Republiku Srpsku, navodeći da se klizišta mogu desiti na prostoru Banjaluke, Prijedora, Kostajnice, Doboja, Lopara, Foče, dijelovima Istočnog Sarajeva, te Višegrada.
On je precizirao da su zvornička područja oko Malešića, Skočića, Lokanja, Boškovića, Grbavaca i Klise potencijalno sklona pokretanju tla i koja su se već dešavala, što ne znači da će se ponoviti na tim istim mjestima.
„Generalno posmatrano, svako područje, osim Bijeljine, Šamca, Posavine i nekih drugih dijelova, sklono je klizištima jer je takva geološka građa. I Federacija BiH i Srbija imaju sličnu geološku građu i svoje crvene linije kada su u pitanju klizišta“, rekao je Sandić.
On je naglasio da su to prostori koji su skloni klizištima, koja određena količina kiše može aktivirati, što ne znači da će se, samo zbog toga, desiti u naredna dva-tri dana.
„To su uglavnom plitka klizišta i u nekoj fenomenologiji spadaju u mala, ali nanose veliku štetu jer smo, generalno gledajući, kao pojedici i društvo neotporni da se borimo protiv toga“, rekao je Sandić.
Prema njegovim riječima, proces klizišta se „kuva“, to je neka neminovnost koja se ne može zadržati, ali se može prevenisati tako što se dio viška vode, koja se nalaze u tlu, iako nema padavina, odvede sa tog prostora raznim drenažama, čime se spremno dočekuju nove padavine.
„To su uglavnom tereni koji, generalno posmatrano, i na području Zvornika i u Republici Srpskoj imaju debelu koru površinskog raspadanja izgrađene od gline i pijeska debljine nekoliko metara i kada se raskvasi, a nalazi se pod određenim nagibom, neminovno se pokreću i prave odgovarajući štetu“, pojasnio je Sandić.
Ističući da je to proces koji se vremenom priprema, pa mu malo nedostaje da proradi, Sandić je rekao da je Geološki zavod uradio katastar klizišta na kojem su na određenim područjima markirane pojave na osnovu kojih se prave određeni modeli i predviđanja kako bi se te lokacije uspješno poentirale.
Sandić je rekao da nijedno područje nije imuno od klizišta ako ima koru površinskog raspadanja koja može da se pokrene usled određene vlažnosti, količine padavina, primarnog nagiba terena, ali i nekih aktivnosti kojima i sam čovjek može da doprinese.
„Sigurno, Gradska uprava Zvornika je dosta uradila na sanaciji klizišta koja su se dešavala u prehodnom periodu. Mnogo sredstava i za sanaciju i prevenciju izdvojeno je nakon obilnih padavina koje su 2014. godine prouzrokovale veliki broj klizišta“, rekao je Sandić, koji sprema doktorsku disertaciju na temu „Procjena hazarda i rizika od klizšta za prostorno planiranje“.
