Iako djeluje da je hrana maksimalno poskupjela u kratkom periodu, te da nema dalje, izgleda da nije baš tako.
Naime, cijeli svijet bruji o tome da bi cijene mogle dodatno da skoče, nakon što je Rusija obustavila isporuku žitarica iz Ukrajine.
Kretanje teretnih brodova koji prevoze ukrajinske žitarice u Crnom moru danas nije odobreno, objavio je Zajednički koordinacioni centar (JCC) zadužen za nadzor medjunarodnog sporazuma potpisanog ljetos.
„Zajednički dogovor nije postignut unutar Centra oko izlaska i ulaska teretnih brodova 30. oktobra“, navedeno je noćas u saopštenju poslije odluke Moskve da prekine učestvovanje u sporazumu o prevozu žitarica potpisanom 22. jula u Istanbulu zbog napada dronovima na ruske brodove u zalivu Sevastopolja u Krimu.
Ruske vlasti saopštile su u subotu da se povlače iz sporazuma o izvozu žitarica iz ukrajinskih luka, vitalnog za snabdijevanje hranom u svijetu, poslije napada u crnomorskom poluostrvu Krim, koji Moskva pripisuje Ukrajini i Velikoj Britaniji.
Ruske vlasti su povlačenje iz sporazuma objasnile napadom bespilotnim letjelicama na vojne i civilne brodove ruske Crnomorske flote stacionirane u zalivu Sevastopolja, u Krimu pripojenom Rusiji 2014. godine.
Zajednički koordinacioni centar koji okuplja delegate Rusije, Ukrajine, Turske i UN u Istanbulu, precizirao je da ga je Rusija informisala o svojoj „zabrinutosti zbog bezbjednosti tereta“ i to je prenijela turskim i ukrajinskim delegacijama. Iz Ankare nije bilo zvanične reakcije poslije te objave.
Devet teretnih brodova moglo je juče da prođe pomorskim koridorom u Crnom moru, a još deset je spremno za prolaz u oba smjera, naveo je Centar koji nadgleda dobru primjenu sporazuma.
Centar sprovodi inspekciju teretnjaka koji idu Bosforom u oba smjera, prazni i puni, a to rade po dva inspektora iz Rusije, Ukrajine, Turske i Ujedinjenih nacija.
Sporazum o žitu zaključen u julu pod okriljem UN i Turske, omogućio je izvoz nekoliko miliona tona žitarica blokiranih u ukrajinskim lukama krajem februara.
Ambasador Rusije u SAD Anatolij Antonov izjavio je da je nepravedno optuživati Rusiju za povlačenje iz Sporazuma o izvozu žita iz ukrajinskih luka koje je prouzrokovano nepromišljenim postupkom Kijeva.
Antonov je naglasio da Rusija ne može da nastavi učešće u Sporazumu zbog ozbiljnih bezbjednosnih zabrinutosti.
„Za obustavljanje implementacije sporazuma nepravedno je osuđivati Rusiju. To se dogodilo zbog nesmotrenosti ukrajinskih vlasti. Što se tiče insinuacija o `provociranju` gladi, želimo da podsjetimo na naše stalne apele da se hrana šalje prevashodno u zemlje u nevolji. Međutim, umjesto toga dobra polovina cjelokupnog tereta svih brodova po `žitnoj šemi` otišla je u razvijene zemlje“, rekao je Antonov.
On kaže da su Somalija, Etiopija, Jemen, Sudan i Avganistan u okviru inicijative za žito dobili samo oko tri odsto poljoprivrednih proizvoda.
Antonov je istakao da je reakcija Vašingtona na teroristički napad na luku Sevastopolj nečuvena.
„Nismo vidjeli nikakvu osudu nepromišljenih postupaka kijevskog režima“, rekao je Antonov.
On je istakao da postoji „potpuno zanemarivanje očiglednih znakova umiješanosti pripadniha specijalnih vojnih snaga Britanije“ u organizovanju napada dronom.
Američki državni sekretar Antoni Blinken rekao je juče da Vašington poziva Rusiju da nastavi učešće u Sporazumu.
Blinken je optužio Moskvu za korištenje hrane kao oružja i rekao da povlačenje Rusije iz Istanbulskog sporazuma „direktno utiče na zemlje sa niskim i srednjim prihodima i globalne cijene hrane“.
Američki predsednik DŽozef Bajden rekao je da je povlačenje Rusije iz Sporazuma „nečuveno“ i da će „povećati broj gladnih“.
Zamjenik predsjednika gornjeg doma ruskog parlamenta Konstantin Kosačov izjavio je poslije odluke Moskve da suspenduje učešće u crnomorskoj inicijativi za žito da je Rusija spremna da u potpunosti zamijeni ukrajinsko žito na svjetskom tržištu.
On je rekao da je oko 10,5 miliona tona ruskog žita već poslato u zemlje Azije i Afrike.
Britansko ministarstvo odbrane je saopštilo da Kremlj „prodaje lažne priče“, kako bi odvratio pažnju sa događaja u Ukrajini. Neimenovani izvor vlade je za Telegraph rekao sljedeće:
„Ukrajina je jedan od najvećih izvoznika pšenice i žitarica na svijetu. Ako ograničite izvoz, cijena robe raste i to se ojseća svuda. Imaće uticaj“.
David Laborde, viši naučni saradnik na Međunarodnom institutu za istraživanje politike hrane, rekao je za britanski medij da bi cijena pšenice mogla da poraste za 10%, kada se tržišta otvore sutra, 31. oktobra, te da će se efekti osjećati u cijelom svijetu još mjesecima, prenosi Telegraf.rs.
„Hrana je već skupa, a ovo će je dodatno poskupjeti“, dodaje se.
