Očne bolesti su vrlo česte, ali njihovo napredovanje je često sporo, pa je problem u prepoznavanju i dijagnostici.
Tačnije, bilo koje očno oboljenje, bilo šta što ga ometa, u većini slučajeva se otkrije tokom sistematskih, rutinskih pregleda, sasvim slučajno. U trenucima kada pacijent osjeti određene promjene koje mu ometaju svakodnevni život, to su uglavnom simptomi koji govore u prilog činjenici da je određena očna bolest značajno uznapredovala.
Takav je slučaj kada je u pitanju glaukom. U suštini, radi se o takvom oboljenju da se očna vodica skuplja, bez mogućnosti da bubri ili polako bubri, što dovodi do sužavanja vida, au najgorim slučajevima do gubitka vida, tj. oslepela je. Voda se akumulira uglavnom zbog povećanog očnog pritiska. Oko treba da ima stalan tonus, a to se postiže održavanjem očnog pritiska u granicama normale, čije su vrednosti od 10 do 21 mmHg tokom dana. Intraokularni pritisak se održava na normalnom nivou stalnim protokom očne vodice, kada dođe do zastoja, slabi pojedini delovi oka, kao što je optički nerv, što utiče na suženje vidnog polja, tj. početak glaukoma.
Koji simptomi prate glaukom?
Glaukom se dijeli na dva osnovna tipa, a to su glaukom otvorenog ugla i glaukom zatvorenog ugla. Kada je u pitanju glaukom otvorenog ugla, uočava se postepeno povećanje intraokularnog pritiska. Gotovo da nema simptoma, nema bolova, prednji segment je u redu, a pacijenti se tada obraćaju oftalmologu uglavnom zbog slabog vida. Pregledom se otkrivaju određene promjene na vidnom živcu, povišen očni pritisak, što se kod većine pacijenata otkriva nasumičnim pregledom.
Glaukom zatvorenog ugla manifestuje se kroz različite simptome. Predstavlja akutni oblik. Prati ga bol u sljepoočnicama, cijelom prednjem dijelu glave, a često se javljaju mučnina i povraćanje, kao i pojava duginih boja pri pogledu na sijalicu. Osim toga, očni kapci mogu biti otečeni, sto je posljedica venske kongestije, a rožnjača je zamućena, dok je intraokularni pritisak visok. Ova vrsta glaukoma dovodi do ozbiljnog oštećenja vida i njegovog gubitka, pa je neophodna hitna akcija oftalmologa.
Dijagnostika i lečenje glaukoma
Kada je u pitanju glaukom, dijagnoza se postavlja na nekoliko različitih načina. Prvo, tu je merenje očnog pritiska, nekoliko puta dnevno. Može se utvrditi pregledom optičkog živca sa proširenim zjenicama. Pored toga, koristi se i fotografisanje fundus kamerom, optička tomografija i kompjuterizovano vidno polje. Posljednja metoda je gonioskopski pregled, koji se radi pod očnom anestezijom kako bi se izvršio pregled komornog ugla.
Kako se dijagnosticira više metoda glaukoma, postoji i samo liječenje.
Oftalmolog u Banja Luci obično počinje terapijom lijekovima, uz pomoć određenih kapi. U najvećem broju slučajeva koristi se jedan lijek, i to onaj koji bilježi najmanji broj nuspojava, pa ako oko ne reaguje na terapiju, dodaju se drugi lijekovi. Ukoliko kapi ne pomognu, postoji opcija laserskog tretmana, posebnim laserima koji se koriste za određene vrste glaukoma.
Kada ne pomažu ni lijekovi ni laser, glaukom se rješava hirurškim zahvatom kroz trabekulektomiju ili uz pomoć implantata, tj. ugradnja cijevi koje odvode višak tekućine iz oka.
