Iako u pedagogiji i psihologiji decenijama postoje podijeljena mišljenja o tome jesu li klasične bajke, poput Grimovih ili Andersenovih, dobre za djecu ili ne, činjenica je da su one dio kulturnog nasljeđa te da se čitaju već generacijama. Struka navodi da su od najranije dobi klasične bajke veoma važne za razvoj djeteta.
Rani razvoj čitalačke pismenosti
,,Ako želite da vam djeca budu inteligentna, čitajte im bajke. Ako želite da budu inteligentnija, čitajte im više bajki“, rekao je Albert Ajnštajn. Pripovijedanje i slušanje priča igra važnu ulogu u ranom razvoju čitalačke pismenosti. Obogaćuje se njihov rječnik, jer sa svakom novom bajkom čuju barem jednu riječ koju ranije nisu poznavali. Što im se češće čita (ili što ih češće podstičete da sami čitaju kada uče čitati), rječnik će biti bogatiji.
Razvijanje vještina rješavanja problema
Djeca uče od likova u pričama i to im pomaže da povežu situacije sa svojim životom. Priče pokazuju djeci kako da imaju pozitivan pogled na stvari koje ih okružuju. Ponekad je djeci vrlo teško da izraze osjećanja, ali kada ih prepričavaju preko likova i njihovih borbi, nesvjesno to povezuju sa svojom situacijom. Na primjer, ako se dijete osjeća odbačeno i nevoljeno, lako će se uporediti s likom u bajci ,,Ružno pače“, ali će mu pozitivan kraj dati nadu da će sve biti dobro.
Izgradnja emocionalne otpornosti
Mnoge porodice, a posebno djeca, u današnjem vremenu izloženi su stresu. U takvoj situaciji djeca moraju biti svjesna da se loše stvari događaju svima. A klasične bajke mogu imati brojne dobrobiti za djecu – mogu im pomoći da razviju emocionalnu otpornost pomažući im da povežu priče sa stvarnim životnim problemima u kojima junak pobjeđuje. Ove im priče pokazuju da svi prolazimo kroz životne izazove i da vjeruju da mogu uspjeti u životu.
Razvijanje komunikacijskih vještina
Djetetu se bajke najčešće čitaju kada samo još ne zna čitati. Ali zato je od presudne važnosti razgovarati s djetetom nakon čitanja, jer se upravo tim razgovorom počinju razvijati komunikacijske vještine. Krenite od početka radnje, upitajte dijete šta se dogodilo, koje je likove upoznalo, kakvi su ti likovi, kako se priča završava, šta mu se najviše svidjelo, šta mu se nije svidjelo… I pazite na to da pitanja budu usklađena s uzrastom djeteta.
Razvijanje mašte
Jedna od osnovnih karakteristika bajki je ispreplitanje mogućeg i nemogućeg, realnog i nadrealnog. Tu su likovi poput vilenjaka i zmajeva koji ne postoje u stvarnom svijetu, ali upravo su ti elementi oni koji će kod djeteta razvijati maštu. Dijete će i te kako postati svjesno toga da to nije stvarnost, ali će i naučiti kako samo stvarati svoje likove, kako kreativno pristupiti pisanju sastava, kako na maštovit način rješavati svakodnevne situacije.
