Hrvatski politički vrh najavljuje vruću jesen, BiH klizi u novu krizu

Uprkos snažnom angažmanu međunarodne zajednice nije došlo do izmjena Izbornog zakona kojima bi bilo riješeno pitanje legitimnog predstavljanja hrvatskog naroda u BiH, zbog čega pojedini hrvatski političari upozoravaju na probleme koji bi mogli uslijediti nakon izbora u oktobru.

Naime, postoje najave da bi moglo doći do mnogo ozbiljnije političke blokade u BiH, a zanimljiva je opservacija Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije, koji je nakon razgovora u Berlinu s najvišim njemačkim zvaničnicima za šest mjeseci predvidio probleme u BiH, za koje, kako je naznačio, neće biti krivi Srbi.

Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske, izjavio je da će Hrvatski narodni sabor krenuti u realizaciju trećeg entiteta, a slične izjave davali su još neki visoki hrvatski političari, uključujući i Dragana Čovića, predsjednika HDZ BiH.

Što se tiče RS, iako postoje razlike između vlasti i opozicije kako postupiti kada je u pitanju položaj hrvatskog naroda, svi se slažu da je to pitanje koje moraju riješiti legitimni hrvatski i bošnjački predstavnici.

Međutim, Ana Trišić Babić, savjetnica Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH, smatra da bi bilo opasno ako bi RS taj proces samo posmatrala sa strane.

„Nesumnjivo je da je biranjem hrvatskog člana Predsjedništva od strane Bošnjaka stvoren presedan, koji može dovesti u pitanje izbor srpskih predstavnika u zajedničkim organima, što bi značajno izmijenilo odnose koji su utvrđeni u Dejtonu. RS je takođe zainteresovana da se riješi problem predstavljanja Srba u Domu naroda FBiH, kojih sada tamo nema“, rekla je Trišić Babić za „Nezavisne novine“.

Zanimljiva je izjava Bakira Izetbegovića, predsjednika SDA, koju je dao za FTV, a u kojoj je rekao da SDA ni na koji način ne snosi odgovornost za položaj u kojem se danas nalaze Hrvati u BiH.

„SDA nije kriva za ovu situaciju. Ljevičarske, građanske stranke su kandidovale i Bošnjaka i Hrvata i Komšić je pobijedio. Sraz je između etnocentričnog bloka hrvatskih stranaka u Hrvatskom narodnom saboru i građanskih odnosno ljevičarskih. Između njih treba da se nađe rješenje“, rekao je on.

Srećko Latal, analitičar iz Sarajeva, za „Nezavisne novine“ kaže da situaciju vidi malo drugačije, odnosno da je odgovornost i na jednoj i na drugoj strani.

„Neko kompromisno rješenje, odnosno jedno od kompromisnih rješenja je bilo ovo što je bilo pregovarano u Neumu i poslije toga, a bilo je evidentno da ni SDA ni HDZ nisu bili spremni za stvarne kompromise i da su umjesto toga insistirali na maksimalističkim zahtjevima“, smatra on.

Što se tiče uloge međunarodne zajednice, Latal je mišljenja da ni SAD ni EU odavno nisu na pozicijama nametanja rješenja.

„Oni su preuzeli ulogu medijatora, a svakom posredniku je prostor sužen ako nema iskrenog pomaka kod onih među kojima se posreduje“, naglasio je on.

Izetbegović je pomalo zagonetno najavio dolazak visokog evropskog zvaničnika, koji će narednih dana ponovo pokušati pronaći rješenje za izborni zakon, ali je negirao da je mislio na Ursulu fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, čiji je dolazak u Mostar najavio Gordan Grlić Radman, ministar spoljnih poslova Hrvatske. Izetbegović je rekao da ne vjeruje u uspjeh ni te runde pregovora, okrivivši HDZ i Milanovića da ne žele razviti iskren odnos poštovanja prema Bošnjacima.

S obzirom na ukrajinsku krizu, ali i novu njemačku diplomatsku ofanzivu u regionu, može se očekivati da će međunarodna zajednica makar pokušati spriječiti novu krizu.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

Back to top button