PARIZ- Kandidatkinja na predsjedničkim izborima francuske desničarske stranke Nacionalno okupljanje Marin Le Pen, koja podržava ruskog predsjednika Vladimira Putina i zalaže se za smanjenje francuskih kotizacija EU, ušla je u drugi krug i unijela nervozu u EU i NATO, ocijenjuje portal Politiko.
Projekcije agencije Ipsos sugerišu da je francuski predsjednik Emauel Makron osvojio 28,4 odsto glasova na kraju jučerašnjeg prvog kruga glasanja, a njegova glavna rivalka Marin Le Pen, osvojila je, prema istim projekcijama, 23,4 odsto glasova.
Rezultati prvog kruga upućuju na zaključak da će oči međunarodne političke javnosti i država, kako u Evropi tako izvan Evrope, biti uprte ka Francuskoj.
Le Penova je izazvala uzbunu izjavom da želi da povuče Francusku, jedinu nuklearnu silu u EU iz integrisane komandne strukture NATO kako ne bi više bila „u zamci sukoba koji nisu francuski“.
Taj stav je izazivao posebnu zabrinutost u ovom trenutku jer uprkos tome što je osudila rusku invaziju na Ukrajinu, Le Penova već dugo uživa u prijatnim odnosima sa Kremljom i dobija kredite od ruske banke.
Ako bi Le Penova uspjela da pobijedi Makrona u drugom krugu, 24. aprila, ona bi takođe nanijela potencijalno fatalnu štetu funkcionisanju Evropske unije.
Iako je njena stranka Nacionalno okupljanje odustala od ideje da napusti EU, Šengensku zonu slobodnog kretanja i evro, Le Penova je uglavnom ostala evroskeptik.
Ona se zalaže se za smanjenje francuskih kotizacija EU i promoviše koaliciju sa državama kao što su Mađarska i Poljska, kojima upravljaju političari desničarskih uvjerenja i njeni istomišljenici.
Le Penova je najavila da namjerava da poveća broj osoblja na graničnim prelazima kako bi se uveo red i uspostavila striktna kontrola robe koja ulazi u Francusku.
Ona takođe želi da ponovo pregovara o Šengenskom sporazumu koji je ocijenila kao „neprimjenjiv“ i da ga zamijeni pojednostavljenim graničnim provjerama za građane EU.
Ovo je treći put da se Le Penova kandiduje na predsjedničkim izborima i ove godine je ostvarila svoj najveći uspjeh u prvom krugu.
Iako ankete pokazuju da bi Makron trebalo da zadrži predsjedničku funkciju nakon drugog kruga glasanja, borba za novi mandat u Jelisejskoj palati biće daleko neizvjesnija nego na izborima 2017. godine, kada se takođe nadmetao sa Le Penovom.
Do drugog kruga će se pažljivo analizirati svi preokreti jer će saveznici pokušavati da odgonetnu, između ostalog i da li će Pariz ostati pouzdan partner u ratu protiv ruskih snaga u Ukrajini.
Debata zakazana za 20. april će vjerovatno biti odlučujući susret u kojem će Le Penova pokušati da projektuje uglađeniji i artikulisaniji imidž od nastupa u javnosti tokom izborne kampanje prije pet godina.
U želji da privuče neke birače Le Penove, Makron je obećao da će riješiti pitanja troškova života na kojima je tokom kampanje insistirala Marin Le Pen.
„Jedini plan za jačanje kupovne moći građana imamo mi“, poručio je Makron.
