Iako će većina agronoma preporučiti da voćke sadite u jesen kad vegetacija miruje, proljećna sadnja itekako ima svojih prednosti. Ali nemojte čekati – sad je pravi trenutak!
Sadnja voćki važna je mjera pri podizanju voćnih zasada koja uveliko utičee na kvalitet budućeg voćnjaka. Većina voćara i agronoma složiće se kako je voćke najbolje saditi u jesen, za vrijeme mirovanja vegetacije, a s pripremama bi trebalo početi već dva ili tri mjeseca prije.
Prije nego što ste spremni saditi, iskopajte rupe promjera 1 do 1,5 metra i dubine malo veće od pola metra. Bilo bi idealno kada biste rupe iskopali otprilike dva mjeseca prije. Korijen sadnice skratite oko 30 cm do vrata, a nakon sadnje dobro pognojite.
Jabuka
Kod sadnje svakog voća bitan je početak – dobar odabir sadnog materijala. Osim što je važno znati od koga se kupuju sadnice, vrlo je bitno odabrati i pravu sortu jer veliki uspjeh u proizvodnji čini dobro izabrana sorta. Vodeće sorte u savremenim zasadima jabuke u našim područjima danas su ajdared, zlatni delišes, jonagold, melrose i granny smith. Vodeća sorta s većinskim udjelom u plantažnim zasadima u našoj zemlji je sorta ajared. Zbog nedostatka iskustva većina početnika odlučuje se za sadnju jabuka bez detaljnog planiranja, što ima nekoliko prednosti, ali i mana. Ovako posađene sadnice narastu do 10 metara i imaju široke krošnje te su izuzetno plodne, ali teško ih je brati, a znaju roditi i do 200 kg jabuka koje se pri padu na tlo natuku.
Kruška
Uprkos tome što postoji velik broj sorti kruške, u proizvodnji se preporučuju one koje su najbolje u pojedinim epohama sazrijevanja. U zemljama koje su vodeće po proizvodnji kruške u Evropi dominiraju sljedeće sorte: abate fetel, konferans i viljamovka. U našim područjima najbolje uspijevaju kruške sorte junska ljepotica, moretinijeva rana i santa maria, koje brzo i sazrijevaju. Kruška ima slične zahtjeve kao i jabuka, s time što bolje podnosi nižu relativnu vlagu vazduha pa dobre uslove za uzgoj nalazi i u području suve klime. Ali kruški najviše odgovara umjerena klima s dosta sunca, topline i vlage.
Trešnja
Za razliku od jabuka i krušaka, trešnje izuzetno teško podnose proljećnu sadnju. Većina voćara reći će da se proljećnom sadnjom trešnje jedna godina “baca”, zbog toga što se korijen nema dovoljno vremena formirati. Trešnje posađene u proljeće stoga ljeti trebaju puno više vode kako se ne bi posušile biljke, a ukorijene se tek nakon nekoliko godina. Kako je većina sorata trešnje autosterilna i ističu se specifičnim problemom u oplodnji, potrebno je saditi multisortne nasade tj. nasade s različitim sortama u različitim redovima.
Breskva
Pri odabiru sadnice breskve u rasadniku izaberite onu koja je stara oko godinu dana. Sadnica koje je starija od dvije godine teže se privikava na novu sredinu i zato ih treba izbjegavati pri kupovini Vaša mala breskva trebala bi izgledati zdravo, bez znakova bolesti poput smeđeg ili žutog lišća, rupa ili crnih tačaka po lišću, usporenog rasta ili oštećenog korijena. Breskva za razliku od drugog voća zahtijeva da određeno vrijeme provede pod mrazom. Breskva je samooprašujuća, tako da možete posaditi samo jedno drvo i ono će rađati plodove, a najbolje je posaditi dok miruje, zimi ili u veoma rano proljeće.
Marelica
Najbolje vrijeme za sadnju marelice jeste vrijeme mirovanja u jesen, iako se može saditi i na proljeće. Svi oštećeni dijelovi korijena trebaju se prije sadnje odstraniti, dok se sitno korijenje ne prekraćuje. Kako marelica traži puno svjetla, odabir uzgojnog oblika uslovljen je klimatskim prilikama, a ponajviše osvjetljenjem. U kontinentalnom području kao uzgojni oblici najčešće se koriste vaza i vretenasti grm. Zadovoljavajuće podloge za marelicu još nema, što dovodi do teškoća u uzgoju i širenju ove atraktivne voćne vrste. Kao podloge više se koriste generativne od vegetativnih podloga.
Šljiva
Jedna od najpoznatijih i najpopularnijih vrsta voća na ovim područjima spada u grupu koštuničavog voća. Šljive rastu vrlo rano i osjetljive su na proljetne mrazove pa je jako važno odabrati teren za uzgoj nagnut na južnu stranu kako bi zasad što duže grijala sunčeva svjetlost. Redove slažite u smjeru sjever – jug, a izbjegavajte sadnju na ravnicama i udolinama i birajte brežuljkasta područja. Sadnja se obavlja u proljeće kada biljka miruje, a među biljkama odaberite razmak od 4 do 5 metara. Kod nas najbolje uspijevaju vrste stanley, čačanska rana te wagenheim.
Višnja
Višnje su posebno osjetljive na temperaturu i padavine. Raspored padavina tokom vegetacije bitan je u fazi rasta ploda, a posebno u fazi bubrenja i dozrijevanja. Iako je otporna na niske temperature i može izdržati do -28 stepeni, pri odabiru parcele imajte na umu mogućnost pojave kasnih proljetnih mrazova. Veće količine padavina u fazi dozrijevanja plodova uzrokuju pucanje i izraženije napade bolesti i štetočina. Planirate li se baviti intenzivnim uzgojem višanja, pobrinite se da je vaše zemljište duboko, dobro drenirano i plodno, jer korijen pri vlažnim zemljištima počne trunuti.
Narandža
Narandža je suptropska biljka, a to zahtijeva temperaturu između 20 i 40˚C. Narandže koje se uzgajaju u hladnijim područjima nisu toliko slatke i sočne. Odredite kada biste željeli uživati u plodovima svog stabla – sorta valencia. Prije sadnje pobrinite se da je zemlja očišćena od korova, da nema kamenja i starog korijenja. Iskopajte rupu tako da vam korijenje komotno u nju uđe. Pazite da pupoljak stabla koji sadite ostane iznad tla. Pri zatrpavanju pazite da vam zemlja bude u sitnim komadićima kako bi se korijenje lakše i uspješnije širilo i zatim sve zalijte vodom.
Orah
Mnogi mladi nasadi oraha, nažalost, propadaju već u godini sadnje zbog nebrige vlasnika. Najveća greška većine voćara je njihovo shvatanje da su, nakon što su posadili voćnjak, mirni i ne moraju se brinuti. Kod oraha treba dugoročno ulagati u sadnju, formiranje i održavanje nasada. Prije same sadnje, kao i kod svih voćnih vrsta, vrhove korijena treba skratiti i korijen potopiti 15-ak minuta u rijetku smjesu svježe kravlje balege, zemlje i vode. Voćka se mora posaditi na onu dubinu na kojoj je rasla u rasadniku, uz nju treba postaviti i privezati kolac (2-3 m) koji će pomoći formirati ravno i uspravno deblo.
Limun
Prostor pogodan za smještanje limuna obiluje svjetlom, a maksimalni dnevni raspon temperature smije biti do 20 °C. Uz veliku količinu svjetla i što manje dnevne promjene temperature te uz dnevnu prosječnu temperaturu u prosjeku nešto veću od 17 °C možemo očekivati cvjetanje i rađanje tokom cijele godine. Guste grane orežite pa će biljka dobijati više svjetlosti u zimskim danima. Biljka koje rastu u zatvorenom prostoru kukci ne mogu oprašiti pa ćete, želite li plodove, to morati obaviti sami uz pomoć kista ili metlice za prašinu.
