Prekomjeran uvoz mesa te poskupljenje stočne hrane desetkovao je broj grla na farmama u Srpskoj, što će uticati na ionako skromne budžete građana koji bi prema prognozama do kraja godine kilogram svinjetine mogli plaćati čak 15 maraka.
Prema podacima Zavoda za statistiku RS, u decembru prošle godine u odnosu na isti 2020. ukupan broj goveda smanjen je za 0,3 odsto, ovaca za 5,4 odsto, koza za 13,4 odsto i svinja za čak 20,8 procenata. Jedini rast ostvaren je u oblasti živinarstva i to za pet odsto.
Podaci Zavoda pokazuju i da je kilogram svinjetine bez kosti u februaru u prosjeku koštao 8,56 maraka, a uzgajivači tvrde da bi idućih mjeseci za to meso potrošači mogli plaćati skoro duplo više.
Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS Mišo Maljčić kaže da su prognoze pesimistične, jer se teško izboriti sa poskupljenjima sirovine.
– Proteklih godina bio je jak pritisak jeftinog mesa iz evropskih zemalja, najviše junećeg i svinjskog, a mi sa malim podsticajima nismo mogli da se odupremo ogromnoj konkurenciji. Naši prerađivači tražili su jeftinije meso u Evropi, to je trgovinskim lancima dozvoljeno – kazao je Maljčić.
On tvrdi da je proizvodnja neisplativa zbog čega sve više farmera smanjuje broj stoke i odustaje od ovog posla.
– Kilogram kukuruza skočio je i do 90 feninga, cijena prasića je pet maraka. Prije tri godine prasići su koštali kao i danas, dok je kukuruz tada bio 35 feninga. Mi koji smo ostali u ovom poslu bilježimo ogromne gubitke – kazao je Maljčić.
Sve to će se kaže negativno odraziti i na potrošače, jer tanja ponuda znači veće cijene.
– Meso će biti veliki luksuz a cijene svinjskog mesa i u narednih šest mjeseci dodatno će skočiti. Predviđam da će kilogram svinjetine do kraja godine biti najmanje 15 maraka – rekao je Maljčić.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Srpske Stojan Marinković tvrdi da je stanje lošije nego što pokazuje statistika, pogotovo kad je riječ o govedarskoj i svinjarskoj proizvodnji.
– Dugogodišnji nekontrolisani uvoz mesa učinio je svoje. Mi smo nekonkurentni u odnosu na uvoznike. To uzima svoj danak i smanjenje stočnog fonda će se nastaviti, posebno imajući u vidu poskupljenja komponenti za stočnu hranu, đubriva i energenata – rekao je Marinković.
I dok cijene mesa rastu u prodajnim centrima, cijena žive stoke se, kako kaže, neznatno pomjera na gore.
– Cijene stoke ne prate cijenu mesa, što dodatno utiče na pad domaće proizvodnje. U slučaju da izgubimo i ovo malo što je preostalo domaće proizvodnje, doći ćemo u nezavidan položaj, nešto slično kao i kod goriva, pa će kilogram mesa otići u nebesa. Ako budemo oslonjeni isključivo na uvoz mesa bojim se da kupovna moć stanovništva, koja je u ovom momentu izuzetno niska, neće biti dovoljna za osnovne životne namirnice poput mesa, mlijeka i jaja, čije cijene konstantno rastu – tvrdi Marinković.
Prerada
Stojan Marinković kaže da se zamrznuto pa odmrznuto meso iz uvoza na našem tržištu prodaje kao svježe, dok domaća proizvodnja propada.
– Mi nismo za potpuni prestanak uvoza, ali jesmo za to da domaća stoka koja se pokolje u našim klaonicama ide u mesnice, a da ono iz inostranstva ide u preradu – rekao je Marinković.
