Rezultati popisa stanovništva u Hrvatskoj pokazali su da Srbi mogu da ostanu bez prava na pismo i jezik, kao i bez prava kod zapošljavanja.
U odnosu na prethodni popis u Hrvatskoj, prije deset godina, broj Srba je smanjen za 9,5 odsto, što ukazuje na činjenicu da će Srbi izgubiti prava iz ustavnog zakona u mjestima gdje ih više neće biti ni trećina.
Iako još nisu objavljeni detaljni rezultati popisa kada je riječ o nacionalnoj strukturi, sasvim je jasno da Srba neće biti trećina ni u mjestima gde su uvijek bili u većini, a to znači da neće moći više da koriste svoje pismo i jezik, kao ni da ostvaruju prava kod zapošljavanja. Prvi rezultati popisa ukazuju da bi to moglo da zadesi Srbe širom Hrvatske, od Slavonije, Like do Banije i Korduna.
Kako sada stoje stvari, Srba ni u Vukovaru nema dovoljno da ubuduće ostvaruju prava iz ustavnog zakona, što znači da su „pali“ ispod trećine stanovnika grada. Gradonačelnik Ivan Penava, koji je prednjačio u pritiscima na srpsku zajednicu, prognozira da je Srba u tom gradu između 25 i 28 odsto, u odnosu na 33 odsto koliko ih je bilo prije deset godina kada je urađen posljednji popis, pišu „Novosti“.
Čini se da sada traje drugi egzodus koji proživljavaju Srbi u Hrvatskoj, jer se iseljavaju mladi, a ostaju samo starci. Popis pokazuje da je Vukovar izgubio u posljednjih deset godina 4.147 stanovnika, a Glina 2.076. U Kostajnici je čak 30 odsto manje stanovnika u odnosu na prošli popis.
U Dvoru, gdje su Srbi činili većinu je katastrofalna situacija jer je grad od 5.570 pao na 3.044 stanovnika. I u Gvozdu je pad stanovnika od 30 odsto, Donjem Lapcu 32 odsto, u Udbini 28 odsto. Pusta su mnoga srpska mjesta u Lici, a u Udbini koja je imala 1.874 stanovnika sada živi njih 1.346.
Sada je potpuno jasno da je propao i projekat povratka Srba u Hrvatsku, jer nedostatak posla i stalni pritisci doveli su do toga da ne samo da se Srbi ne mogu da vrate, već da i ono malo preostalih odlazi. Ustavni zakon iz 1991. godine bar je u nekim sredinama omogućio da Srbi učestvuju u vlasti i da imaju ravnopravni položaj da dođu do posla i koriste svoje pismo i jezik, a sada će i to biti dovedeno u pitanje.
Treba podsjetiti da je usvajanje ustavnog zakona bio preduslov za Hrvatsku da uđe u Evropsku uniju, iako do sada nije bio u potpunosti poštovan u Vukovaru, ali i mnogim drugim mjestima. Ako popis pokaže, u što nema sumnje, da u mnogim mjestima Srba više nema ni trećina, biće to novi pritisak na srpsku zajednicu. Kako se iz Hrvatske iseljavaju i Srbi i Hrvati. taj negativni trend svakako će se zadržati, ali sa većim posljedicama baš za Srbe.
Očigledno Hrvatskoj nije koristio, bar kada je riječ o demografiji ni ulazak u EU, jer je od tada izgubila čak 400.000 stanovnika, a od osamostaljenja 1991. do danas – milion.
Hrvatska ministarstva kulture i spoljnih poslova pripremaju protest zbog usvajanja Zakona o kulturnom naslijeđu u Srbiji. U Hrvatskoj tvrde da se legalizuju nastojanja da se dubrovačka književnost proglasi zajedničkom Srba i Hrvata i da je riječ o tome da Srbija želi prisvojiti „prava“ na Držića, Gundulića i druge velikane iz tog vremena, prenose Novosti.
