Nekadašnji šef OHR Karl Bilt kaže da je visoki predstavnik u BiH „od dijela rješenja postao dio problema“, i istakao da je međunarodna intervencija „pogrešan lijek za ono što boli BiH“.
U svom tekstu na veb stranici međunarodne medijske organizacije Project Syndicate, Bilt kaže da „nacionalistička rivalstva i raširena korupcija i dalje sputavaju Bosnu i Hercegovinu“ i da se zemlja sada ponovo nalazi u dubokoj političkoj krizi zbog koje međunarodna zajednica „mora da preispita i razjasni sopstvenu ulogu, stvarajući uslove da bosanski lideri konačno sjednu i riješe kompromise koji su potrebni da bi zemlja uspjela“.
„BiH bi trebalo da bude mnogo bolje nego što je 26 godina nakon završetka rata“, naveo je Bilt, uz prethodno podsjećanje na istoriju i posljednji rat.
Ali, ukazuje, umjesto toga, nazire se još jedna duboka kriza i dodaje da je riječ o srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku za kojeg tvrdi da „udara u nacionalistički bubanj“ i zagovara, kaže, da entitet Republika Srpska „potvrdi još veću nezavisnost u odnosu na centralnu vlast“.
„Retorika se pojačava sa svih strana, što dovodi do poziva Kristijana Šmita, visokog predstavnika EU za Bosnu i Hercegovinu, na još jednu međunarodnu intervenciju“, navodi Bilt.
Smatra, međutim, da je ovo, kako kaže, pogrešan lijek za ono što tišti BiH.
„Jedan od faktora trenutne političke krize je kontroverzni novi zakon o zabrani poricanja genocida, koji je prošlog ljeta nametnuo odlazeći visoki predstavnik međunarodne zajednice samo nekoliko dana prije nego što je napustio funkciju. Bosanski Srbi su odmah odgovorili povlačenjem sa zajedničkih državnih funkcija, a Dodik je od tada postavljao oštre ultimatume“, piše Bilt.
Smatra da Dodikovo pozivanje na odvajanje Republike Srpske od BiH, kako kaže, ne treba shvatiti ozbiljno.
„Uostalom, i Srbija i Rusija su jasno pozvale da se poštuje teritorijalni integritet BiH“, podseća Bilt, prenosi N1.
Međutim, kriza je, kako navodi, produbila nacionalističke podjele u BiH i „naglasila konfuziju u srcu pretpostavljene uloge međunarodne zajednice u zemlji“.
Stoga, Bilt pita da li bi „BiH trebalo da bude protektorat u kojem međunarodna zajednica može da smišlja, nameće i sprovoditi odluke po svojoj volji Ili je to zaista suverena zemlja koja bi sama trebalo da rješava svoje probleme“.
„Na neki način, funkcija međunarodnog visokog predstavnika, pozicija koju sam ja bio prvi imao nakon rata, je od dijela rješenja postala dio problema. Sa bošnjačke strane, njegovo prisustvo poziva na stalne zahtjeve za preduzimanje međunarodne akcije protiv bosanskih Srba ili bosanskih Hrvata, dok kod ovih grupa uliva strah da će takva akcija zaista biti preduzeta. Rezultat je paraliza i nepovjerenje, jer nijedna strana ne osjeća potrebu da sjedne i iznese teške kompromise potrebne da bi zemlja uspjela“, kaže Bilt.
Ocijenio je da je jedan od glavnih faktora u trenutnoj krizi opštih izbora u BiH ove godine, te da su na lokalnim izborima 2020. godine opozicione stranke ostvarile impresivne rezultate protiv dominantnih nacionalističkih snaga u Sarajevu i Banjaluci.
„Bojeći se daljih gubitaka, nacionalistički lideri sa svih strana željni su da stvore novu krizu kako bi uplašili i mobilisali svoje baze“, piše Bilt i dodaje da je od ključne važnosti da se opšti izbori održe kako je planirano, ali da nakon toga međunarodna zajednica treba da preispita svoj pristup BiH.
„Ako nije spremna da preuzme puna protektorska ovlašćenja, trebalo bi da se povuče i ostavi lidere zemlje da nevoljno riješe stvari sami. Taj proces će biti spor i težak, ali to se mora dogoditi prije ili kasnije ako Bosna želi da ima ikakve šanse da funkcioniše kao suverena zemlja“, naveo je, između ostalog, Bilt.
