Zvanično je – Angela Merkel više nije kancelarka Njemačke, a tu je poziciju skoro tri mjeseca nakon pobjede na izborima za Bundestag preuzeo socijaldemokrat Olaf Šolc.
On vodi trostranačku koaliciju sastavljenu od SPD-a, Zelenih i liberalnog FDP-a, koja je obećala voditi progresivnu politiku.
To bi trebalo da garantuje i 177 stranica dug koalicijski ugovor pod sloganom „Usudi se više da napreduješ“, koji su neki dan sve tri stranke potpisale.
„Ovo treba da bude jutro za novi početak“, rekao je prilikom potpisivanja Šolc,
Lider liberala (FDP) Kristijan Lindner kazao je da je prošlih nekoliko nedjelja bilo namijenjeno dogovorima, a sada je vrijeme za akciju. Ambiciozni planovi nove vladajuće koalicije.
„Od ove nedjelje želimo da radimo na postizanju napretka. Nemamo nikakvih iluzija, suočeni smo s velikim izazovima“, istaknuo je Lindner, novi njemački ministar finansija.
Podršku za ovu koaliciju imaju i Zeleni. Za ulazak u koaliciju je glasalo 86 odsto članova stranke.
„Ovaj rezultat je vjetar u leđa za početak Semafor koalicije. Sada se treba prihvatiti posla kako bismo ostvarili ciljeve koje smo sebi zacrtali“, rekla je neki dan potpredsjednica stranke i buduća ministarka spoljnih poslova Analena Berbok prilikom objavljivanja rezultata glasanja stranačke baze u Berlinu.
U svakom slučaju, zasad sve upućuje na to da Šilcova crveno-zeleno-žuta vlada, koja stoga i nosi nadimak Semafor, planira u nekim aspektima da vodi drugačiju politiku od Angele Merkel te da je spremna na provođenje promjena u Njemačkoj, ali i u njemačkoj politici prema ostatku svijeta.
Jutarnji list piše o tome kako bi neke od najavljenih politika nove njemačke vlade mogle da utičuna građane Hrvatske i Hrvatsku.
Migranti na vanjskim granicama Evropske unije
Nova njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok najavila je da će voditi novu spoljnu politiku, „koja će se temeljiti na vrijednostima“. Već je najavljen drugačiji, oštriji odnos prema Rusiji i Kini zbog kršenja ljudskih prava.
Ali, to nije sve. Ljudska prava migranata i izbjeglica jedna su od glavnih političkih tema Zelenih, koji su podržavali izbjegličku politiku Angele Merkel 2015. godine mnogo više nego dobar dio stranke tadašnje njemačke kancelarke.
Zbog nehumanog odnosa prema migrantima na granici prema BiH političari njemačkih Zelenih su često javno prozivali Hrvatsku, a u tome su bili najglasniji njihovi evrozastupnici. Plenkovićevu je vladu za vrijeme Merkel službeni Berlin hvalio kada je riječ, kako se to govorilo, o zaštiti spojlne granice EU, a nije bilo ni glasnih osuda iz Evropske komisije iako je u međuvremenu svima postalo jasno, zahvaljujući radu novinara, da Hrvatska sprovodi ilegalni pušbek.
Položaju Hrvatske ne pomažu ni nedavne izjave predsjednika Zorana Milanovića, koji je optužio Savjet Evrope da gura nos gdje mu nije mjesto, što su onda prenijeli i brojni njemački mediji.
Ulazak Hrvatske u šengenski prostor
Teško je povjerovati da će trenutni odnos prema migrantima preživjeti sada kada njemačko Ministarstvo spoljnih poslova vodi Berbock. Hrvatska može očekivati packe iz Berlina, koje bi poprilično mogle zakomplikovati planove Andreja Plenkovića.
Naime, Plenkoviću je deklarisani cilj Hrvatsku uvesti u šengensko područje slobodnog kretanja unutar EU, u kojem se nalaze 22 članice EU. Zasad nema najava da bi se tome neko protivio, ali to se može brzo promijeniti s dolaskom nove njemačke ministarke spoljnih poslova.
Naime, u koalicionom ugovoru je na 137. stranici značajnaa rečenica: „U budućim proširenjima šenenskog prostora želimo uz postojeće sigurnosne kriterijume dodatno posvetiti posebnu pažnju usklađenosti s vladavinom prava i postaviti humanitarne standarde.“
Ta rečenica je ušla u program nove njemačke vlade na insistiranje Zelenih te predstavlja njihov jasan spoljnopolitički stav, koji je sada supotpisao i ostatak vladajuće koalicije.
Za Plenkovića su to loše vijesti jer se Hrvatska nije pokazala ni kao pravna država ni kao država koja drži do međunarodnih humanitarnih standarda kada je riječ o ljudskim pravima migranata. Nije isključeno da njegova višegodišnja ofanziva uvođenja Hrvatske u šengenski prostor tako na samom kraju naiđe na goleme prepreke utjelovljene u Analeni Berbock.
O privrednom uspjehu Nemačke zavisi i Hrvatska
Zaokret se ne očekuje samo u spoljnoj nego i u privrednoj politici Njemačke. Osnovano je novo veliko ministarstvo za privredu i klimu, koje vodi lider Zelenih Robert Habek, a koalicioni ugovor predviđa brojne državne investicije, za što bi sredstva trebalo da obezbijedi ministar finansija Lindner.
Tek treba vidjeti kako će Šolcova vlada u praksi sprovoditi svoju ekonomsku politiku, no o tome kako ekonomski stoji Njemačka zavise i mnoge stvari u Hrvatskoj.
U Njemačkoj već žive stotine hiljada Hrvata, koji svake godine šalju ozbiljan novac nazad u domovinu. Ako njemačka ekonomija bude nastavila rasti, može se očekivati nastavak tog trenda. Ako pak u Njemačkoj dođe do ekonomskih problema, oni se vrlo brzo na razne načine prelijevaju i na Hrvatsku.
Pitanje useljavanja u Njemačku i državne stanogradnje
Tu je i pitanje migracije. Nova vlast želi useljavanje u Njemačku učiniti lakšim, kao i dobijanje njemačkog državljanstva, što bi mogli iskoristiti i mnogi Hrvati. To znači da bi Hrvatska izgubila još stanovništva u pravcu Njemačke, što bi u zbiru moglo dovesti do velikih problema.
Još ako se realizuje program državne stanogradnje, što je jedan od omiljenih projekata socijaldemokrata, moguće je da će Njemačka za Hrvate postati još privlačnija. Jer zašto bi neko u Hrvatskoj plaćao trideset godina kredit za stan kada će u Njemačkoj moći po povoljnim usovima da živi u državnom stanu koji iznajmljuje?
U svakom slučaju, nakon 16 godina vlasti Angele Merkel i demokršćana Njemačka je na čelu dobila novu političku konstelaciju, koja želi dokazati smisao svojeg postizbornog saveza. To ujedno znači da nas iz Berlina očekuju razne novosti, koje možda vlasti u Zagrebu neće uvijek biti sretne čuti. Plenkoviću od pomoći neće biti ni njegove dobre veze u Evropskoj narodnoj stranci jer sada u Berlinu vladaju socijaldemokrate, zeleni i liberali, dok su demohršćani odnosno naprednjaci u opoziciji.
