Ekspert za bezbjednost DŽevad Galijašević izjavio je Srni da bi Srbija trebala da tuži BiH Međunarodnom sudu pravde u Hagu kako bi zaustavila pravno nasilje i vratila stvari na ono o čemu se govori iz Republike Srpske, a to je povratak na Dejtonski sporazum.
Galijašević je napomenuo da to Srbija, kao potpisnica Dejtonskog sporazuma, može da uradi jer se tom sudu mogu obratiti samo države članice UN.
„Srbija mora zatražiti da se donese obavezujuće mišljenje o povratku normi Dejtonskog sporazuma koje su nelegalno promijenjene i isključene iz političko-pravne prakse BiH. Srbija tu ima svjedoka pravnog i političkog nasilja, a to je Republika Srpska kao potpisnik svih 11 aneksa Dejtonskog sporazuma“, istakao je Galijašević.
Prema njegovim riječima, odgovor iz BiH na tužbu Srbije ne bi mogao biti poslat Sudu pravde u Hagu, jer mora da bude usaglašen između entiteta.
On je ukazao da se u tužbi mora naglasiti da instrument međunarodne politike koji je stvorila Velika Britanija u Londonu i nazvala ga Savjet za implementaciju mira ne postoji ni kao riječ, ni kao pojam, ni kao organ.
„Taj prljavi instrument su preuzeli i Nijemci, poslije godinu i po na konferenciji u Bonu, pa su se tako uključili u potpuno neprimjeran uticaj kojim se mijenjao Dejtonski sporazum“, dodao je Galijašević.
Prema njegovim riječima, ključne promjene su izvršene u dva aneksa – Aneksu 10 u kome je implementacija civilnog sporazuma i u Aneksu četiri, koji je zapravo Ustav BiH.
„Oba aneksa su mijenjana samovlašćem visokih predstavnika, koji su mijenjali Ustav BiH, bili zakonodavci, donosili razne procese, ljudima zabranjivali da se bave politikom, da rade svoj posao“, podsjetio je Galiješević.
On je naveo da su, sa druge strane, promjene vršene i putem Ustavnog suda, koji se pojavio kao neko ko mijenja Ustav, formira i donosi vlastite norme, iako je njegova uloga samo da tumači Ustav i daje mišljenje o određenim procesima, stavovima, odlukama i zakonima o njihovoj usklađenosti sa Ustavom.
„Naravno, Ustavni sud BiH je karikatura. Znamo da nam je Evropski dom za ljudska prava poslao jednog Albanca da nas uči evropskoj pravnoj i političkoj misli, ustavnoj praksi i da nam tumači i mijenja Ustav“, ukazao je Galiješević.
On je rekao da i Republika Srpska ima jedan mehanizam koji nije iskoristila, a to je da se pojavi pred Komisijom za međunarodno pravo UN gdje se javljaju akteri međunarodnih ugovora koji nemaju državno-pravni subjektivitet nego su članice ili entitet države ili su zaraćena strana.
„Na političkom polju vidimo da sarajevska elita nema ideju i da su joj sva diplomatska vrata u Evropi zatvorena. Sa njima komuniciraju trećerazredne diplomate koje šalju Amerikanci, Britanci i Nijemci“, istakao je Galijašević.
