naslovnaSvijetVIJESTI

Sve poskupjelo i u Njemačkoj: Ima li kraja inflaciji?

Cijene u Njemačkoj rastu kao što nisu skoro tri decenije. Osjetno su skuplji grijanje, benzin i hrana. To ima veze s cijenom energenata i većom potražnjom kako pandemija popušta. Ali, da li će visoka inflacija postati sudbina?

U septembru su cijene u Njemačkoj porasle čak 4,1 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To je prvi put da je inflacija, tako posmatrana, prešla četiri odsto još od 1993. godine, saopštio je Savezni zavod za statistiku.

Vjetar u leđa jakoj inflaciji daje skok cijena energenata, ali to nije jedino. Stručnjaci pominju i podizanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) za neke proizvode, kao i zastoj u globalnoj isporuci robe, te gužvu koja nastaje u lukama, piše DW.

Potrošači u Njemačkoj će ipak najdublje morati da zavuku ruku u džep kako bi im stanovi ove zime bili topli.

Četvrtina domaćinstava se grije na naftu, a to će biti čak 76,5 odsto skuplje nego prije godinu dana. Doduše, ni ta cijena od prošle godine nije bila normalna – tada je cijena barela sirove nafte bila maltene na istorijskom minimumu zbog pandemije i ekstremno smanjene potražnje.

Od ove kalendarske godine pak uvedena je i taksa na emitovanje ugljen-dioksida od 25 evra po toni tog štetnog gasa. To svakako pogađa naftu i preliva se na cijenu.

Grijanje na gas, koje koristi polovina domaćinstava u Njemačkoj, u septembru je bilo skuplje za 5,7 odsto, ali nije isključeno da će biti još skuplje jer divlja cijena tog energenta na slobodnom tržištu.

„Potrebna je podrška takozvanim energetski siromašnim domaćinstvima, koja nisu u stanju da pokriju troškove energije“, kaže Leonora Holing, predsjednica Saveza potrošača energije. Ona zahtijeva da država doplaćuje grijanje siromašnima, kao i da zabrani da se oni isključuju sa mreže ukoliko ne mogu da podmire troškove.

Zagađivanje životne sredine košta

Prema automobilskom savezu ADAC, cijene goriva na pumpama „koketiraju s istorijskim rekordom“. Poslhednji nedheljni preshek koji daje taj savez u utorak (12. oktobar) pokazao je da je dizel proshečno koštao 1,526 evra za litar, a super E10 čak 1,647 evra po litru. Ne nazire se kraj tom poskupljenju.

I tu su razlog poskupljenja sirove nafte, ali i dažbina zbog ugljen-dioksida koja znači šest do osam centi skuplji litar goriva nego ranije. Gerhard Hilebrand iz ADAC poziva buduću vladu Njemačke da „batali igranje s idejom da još brže poskupi cijena CO2„.

Naime, za sada je planirano da dažbina po toni ugljen-dioksida sa 25 evra ode na 55 evra do 2025. godine. To bi značilo još sedam do devet centi po litru goriva, bez obzira na kretanje cijene sirove nafte.

Prema Statističkom zavodu, Nijemce su u septembru sačekale i rekordne cijene hrane (porast od 4,9 odsto u odnosu na septembar 2020. godine). Najveći rast zabilježen je kod povrća (9,2 odsto), jestivih ulja (6,4), mliječnih proizvoda i jaja (5,5) te mesa i prerađevina (4).

U rastu cijena se krije jadac iz Kine. Naime, inflacija bi mogla da ostane pravilo jer mnogoljudna dalekoistočna zemlja ima sve brojniju srednju klasu. „Sa tamošnjim rastom zarada porasla je i potražnja za kvalitetnim životnim namirnicama poput mesa, piletine, ribe i mliječnih proizvoda, i s tim domaća (njemačka) proizvodnja ne može da održi korak“, kaže Sabrina Jakobs iz kuće za ulaganja Inside Investements.

U prevodu, evropski poljoprivrednici sada imaju ogromno kinesko tržište koje suvim zlatom plaća proizvode, pa nužno rastu cijene u Evropi.

Bicikli sve skuplji

Poskupheli su automobili (6,3 odsto), ali ne čudi što su još snažnije, naime za 7,7 odsto, poskupheli – bicikli. DW je već pisao kako je pandemija u Njemačkoj izazvala pomamu za dvotočkašima te da se, zbog kašnjenja sirovina iz Kine, i po nekoliko nedjelja ili mjeseci čekalo na nove – i uglavnom prilično skupe – bicikle.

Razlog za bum na tržištu bicikala je što su ljudi, iz straha od zaraze ili zabrana, počeli manje da se oslanjaju na javni prevoz. Iz sličnog razloga – kako bi izbjegli kolektivni smještaj na odmoru – Nijemci su „odlijepili“ za kamperskim vozilima čija je cijena otišla za 8,1 odsto.

Osheća se i rast cuhena građevinskih proizvoda (6,1 odsto), posebno parketa i laminata (7,6), građevinskog materijala i stolarije (6,1). Kako u globalnoj ekonomiji sve ima veze sa svim, čak i kada to zvuči bizarno, tako razlog skoka cuhene nije samo pojačana gradnja nakon pandemijskog šoka, već i poskupljenje drveta zbog požara u Kaliforniji ili napada gamadi na šume u Kanadi.

Naposlijetku, poskupjele su i usluge i to za 2,5 odsto u odnosu na period od prošle godine. Ali tu su razlike veoma velike, pa su tako negdje cijene ostale iste, a negdje osjetno otišle nagore. Na primje vozači plaćaju popravke i servis 5,4 odsto više, a toliko su poskupjeli i domovi za stare. Odlazak u restoran ili šišanje za žene poskupjeli su za 3,7 odsto.

Jedini razlog za radost imaju oni koji su putovali. Cijene organizovanih putovanja pale su za skoro deset odsto.

Inflacija u normali od iduće godine?

Stručnjaci vjeruju da snažan rast cijena neće potrajati u idućoj godini. „Povratak na red veličine od dva odsto očekujemo sredinom sljedeće godine“, kaže Sebastijan Dulijen iz Instituta IMK. Sada je potražnja eksplodirala nakon mjeseci zastoja zbog korone, ali to ne može da traje vječno, kažu ekonomisti.

U četvrtak je pet ekonomskih instituta predstavilo prognozu prema kojoj će ukupna godišnja inflacija ove godine biti tri odsto, iduće 2,5 odsto, a 2023. godine svega 1,7 odsto.

Ali, prema analizi ovih instituta, postoje barem dva rizika. Prvi je da narod počne da istresa slamarice i troši mnogo više nego do sada. Naime, ušteđevine fizičkih lica porasle su kao nikada, jer tokom pandemije vlada nesigurnost pa se štedi, a tokom lokdauna i nema gdje da se troši. Ako potrošnja krene odjednom, cijene će skočiti.

I drugo, govori se o takozvanoj spirali rasta plata i cijena. Zbog toga što Njemačkoj nedostaje radne snage na svakom koraku, cijena rada raste, a nije isključeno da iduća vladajuća koalicija uvede minimalnu satnicu od 12 evra bruto (trenutno je 9,6 evra). To znači više kupovne moći, a to obično nosi i poskupljenja.

Ali, malo koji radnik bi se žalio što je recimo ulje pet odsto skuplje, ako to znači da mu je plata deset odsto viša.

Back to top button
Close
Close