Direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila Radoš Đurović kaže da se, nakon što su talibani preuzeli vlast u Avganistanu, može očekivati masovniji priliv izbjeglica iz te zemlje preko Mediterana, pre svega ka Turskoj i Iranu, ali i ka zemljama zapadne Evrope preko Balkana i Srbije.
Đurović za Tanjug kaže da za sada nema esktremno velikog priliva izbjeglica jer su putevi u Avganistanu neprohodni i nebezbjedni, ali se očekuje da će talibani omogućiti velikom broju ljudi napusti zemlju.
-Sa svakim prilivom izbeglica iz centralne Azije ili sa Bliskog Istoka realno je očekivati da će jedan broj njih pokušati da dođe do zapadne Evrope, koja im je uz Tursku i Iran, jedna od opcija – navodi Đurović.
Međutim, pitanje je, kaže, kako će se rješavati pitanje masovnijeg talasa izbeglica iz Avganistana, kojima je prva destinacija Turska, i da li će „turski predsjednik Redžep Erdogan zloupotrebljavati njihov težak položaj izbeglica i ucjenjivati Evropu“.
Đurović kaže da je za očekivati da se intenzivira priliv izbjeglica i na ostrva Grčke, ali vjeruje da će odgovor Evrope biti drugačiji nego 2015.godine jer, dodaje, EU godinama gradi sistem povezanih sudova država koje imaju barijere na koridoru koji vodi kroz Balkan.
-Od Turske do Austrije, sve zemlje su na neki način uključene u evropsku politiku zaustavljanja migracija. Sve zemlje na balkanskoj ruti imaju ograde, pojačane policijske snage i spremne su da reaguju u situacijama nepredvidivog priliva ljudi – ukazuje Đurović.
Napominje da Srbija ima posebno osjetljiv položaj kao posljednja zemlja do granica EU i “Šengen-zone“ i da je za razliku od drugih zemalja, kao što su Sjeverna Makedonija ili Albanija, to stavlja u nezgodan položaj.
-Sve te zemlje mogu da propuste migrante, a da se oni “zaglave“ u našoj zemlji, na oštrim granicama EU – navodi Đurović.
Ukazuje da se migranti svakodnevno ilegalno “guraju“iz Rumunije, Mađarske i Hrvatske u Srbiju, mimo poštovanja sporazuma o readmisiji i izražava bojazan da se takva praksa neće zaustaviti.
Prema podacima Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila u Srbiju svakodnevno ulazi najmanje 150 ljudi, a više od 27.000 ljudi ušlo je, kaže Radović, u prvih šest mjeseci ove godine, a među njima je najviše Avganistanaca, između 30 i 40 odsto.
-Tako je bilo i prošle godine, ali pretpostavljamo da će broj da se povećava. Ne verujem da će doći do masovnog, naglog priliva kao 2015.godine, ali da će biti dugotrajan proces i da će stotine ulaziti u Srbiju i druge zemlje – kaže Radović.
Vjeruje da će odgovor Srbije biti usaglašen sa zemljama u regionu i pod koordinacijom EU, te upozorava da Srbija nema tehničke ni prihvatne kapacitete da odgovori na značajnije povećanje i ostanak izbeglica u zemlji i da o tome mora užurbano da se razmišlja.
-Ne možemo da se rukovodom time da će ljudi proći kroz našu zemlju u kratkom vremenskom periodu jer EU to onemogućava. Ono što možemo da učinimo je da insistiramo kod EU i suseda na solidarnosti i da upozoravamo na scenario koji može da se desi i da nećemo moći da izdržimo masovan priliv i prihvat izbeglica – navodi Đurović.
Navodi da je ove godine, za razliku od prethodnih, značajno smanjen broj zahtjeva za azil i da je do 1.jula upućeno oko 600 namjera za traženje azila, dok je u istom periodu dodijeljeno desetak azila.
-U poređenju sa brojem onih koji su ušli u zemlju, to je znak da sistem azila ne funkcioniše, a veliki broj izbeglica, kojih je najviše iz Avganistana i Sirije, ne mogu da dobiju nikakav status u Srbiji, čak ni privremeni – ukazuje Đurović.
Dodaje da je u Srbiji najviše izbjeglica iz Avganistana, Sirije, zatim iz Bangladeša, Iraka, Somalije, zemljama zapadne i centralne Afrike i da su dva načina koji prolaze kroz našu zemlju.
– Oni koji imaju novca i veze sa krijumčarima napuste zemlju u roku od nekoliko nedelja, dok oni sa manje novca pokušavaju da prođu, ali “kruže“ najmanje godinu, a često se dešava da više od 40 puta budu vraćeni u Srbiju – navodi Đurović.
