Poplave, suše, ekstremno visoke temperature, udari vjetra…, sve će to biti intenzivnije nego dosad, kaže klimatolog Bakir Krajinović.
Sjeverna hemosfera prži se na nesnosnim vrućinama, koje, usljed klimatskih promjena, iz godine u godinu idu ka sve većim ekstremima.
Na zapadu Kanade zabilježeno je najtoplije ljeto u posljednje 84 godine, sa izmjerenom temperaturom od 46,1 stepeni Celzija, sa naznakama da bi mogla porasti čak i do 50, a rekordi padaju i u ostali dijelovima svijeta.
Situacija je slična i na Balkanu, gdje građani zemalja regije već duži period trpe nepodnošljive vrućine.
„Toplotni val koji je zadesio Bosnu i Hercegovinu i cijeli Balkanski poluotok uzrokovan je zračnom masom sa sjevera Afrike, koja je ponijela i veću količinu prašine, a koje se dugo zadržava na našim prostorima“, pojašnjava Bakir Krajinović, klimatolog iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda iz Sarajeva.
Tri dana rekorda
„Ovo je jedan od najintenzivnijih toplotnih valova koji nas je zadesio u proteklih nekoliko godina. Ono što je donio su premašeni temperaturni rekordi na šest meteoroloških stanica, a zabrinjavajuće je da se po prvi put desilo da su rekordi padali tri dana zaredom. Nikada se prije to nije dogodilo. Na meteorološkoj stanici Livno, dva puta smo nadmašili apsolutni maksimum“, dodaje.
Ovakvo vrijeme zadržat će se još neko vrijeme, kaže, no, mišljenja je da je najgore prošlo.
„Kulminacija je bila prošle sedmice. U Mostaru je, primjera radi, izmjereno 40,2 stepeni. Nije rekord, ali jeste ekstremno visoka temperatura“, kaže Krajinović.
No, ono što najviše zabrinjava je to što klimatski uslovi na području Balkana postaju sve gori usljed klimatskih promjena. Uslovi u kakvima sada živimo, procjenjuju stručnjaci, ne samo da će postati uobičajeni, već će ići u još veće krajnosti.
„Ovakve vremenske prilike sve su češće. Prema studijama koje su radili stručnjaci okupljene oko jedne grupe Svjetske meteorološke asocijacije, pokazuje da, na našim prostorima, od pet toplotnih talasa, samo dva bi se desila da nije klimatskih promjena. Ova tri smo mi prouzrokovali usljed globanog zagrijavanja i sve bržih promjena kime. Mi smo u umjerenom pojasu, no, klima postaje daleko od umjerene. Sve je ekstremnija, pa smo tako 8. aprila imali i jedan hladni talas koji je uništio poljoprivrednu proizvodnju u Hercegovini. Dakle, imamo i suprotne ekstreme, a klimatski scenarij je da će do kraja stoljeća bit još gore. Ovaj porast temperatura na našem području od 1,1 – 1,4 stepeni Celzija, i očekivanih 4,5 do kraja 2100., ukazuje da nas čeka buran period kada su pitanju meteorološke prilike“, priča Krajinović.
Prisiljeni na prilagođavanje
Govoreći o propratnim, dodatnim nepogodama, ističe da je najozbiljniji koji će pogoditi našu regiju – suša.
„To je još ekstremnije od vrućine. Ovaj mjesec je izuzetno sušan na cijelom protoru BiH, naročito u Hercegovini. Primjera radi, u Mostaru je palo svega pet litara kiše, a u Livnu još manje. Pljuskovi koji se povremeno dese, nisu dovoljni da se ublaži suša. Dakle, pored rasta temperatura, zadesit će nas i problem suša, a prema studijama, polovina od svih slučajeva suše iz proteklih godina, ne bi de desila da nismo ubrzali klimatske promjene“, rekao je Krajinović.
Dodaje da nam nema druge nego se početi prilagođavati novim uslovima života, dok je na državi da pokuša, na bazi savjeta stručnjaka iz svih sfera, ublažiti posljedice klimatskih promjena.
„Poplave, suše, ekstremno visoke temperture, udari vjetra, grad…, sve nas to čeka, i to još intenzivnije nego dosad“, tvrdi bh. klimatolog.