Njemački povjerenik za zaštitu podataka Ulrih Kelber uputio je vladi i najvišim organima vlasti zahtjev da ugase svoje Fejsbuk-stranice. Neuobičajeno konkretan i radikalan zahtjev izazvao je oprečne reakcije, piše Dojče vele.
Njemački federalni povjerenik za zaštitu podataka i slobodu informisanja je formalno nezavisna državna ustanova koja se najčešće poistovećuje sa jednim čovjekom – njenim rukovodiocem. Predlaže ga vlada, a o njegovom izboru glasa Bundestag.
Ipak, naziv „povjerenik“ – a ne „povjerenstvo“, „zavod“, „agencija“ ili sl. – odnosi se zapravo na čitavu ustanovu. A ona nije mala i osim rukovodstva ima četiri potkancelarije koje se, opet, sastoje od odjeljenja za specifične i konkretne zadatke ili odnose sa drugim institucijama.
Ulrih Kelber je, poput svojih prethodnika na toj funkciji, uvijek bio vrlo kritičan prema raznim postupcima vlasti i korporacija iza kojih se krije netransparentno baratanje podacima građana. No, njegov najnoviji zahtjev – da vlada i najviši organi vlasti ugase svoje Fejsbuk-stranice – spada u najradikalnije mjere koje je do sada tražio neki Povjerenik. U medijima je taj zahtjev prenijet kao da nije sadržao nikakva dalja obrazloženja osim tvrdnje da Fejsbuk ne pruža dovoljnu zaštitu podataka.
„Više nema čekanja“
Navodi se, međutim, da se najnoviji zahtjev vjerovatno oslanja na njegovu inicijativu iz maja ove godine.
Tada je Kelber naveo da je nezadovoljan Fejsbukovim mjerama zaštite podataka, posebno tzv. dodatkom o kontroli stranica koji je taj koncern uveo 2019. godine. Tim dokumentom se reguliše podjela odgovornosti na planu zaštite podataka između Fejsbuka i vlasnika stranice – i to na „ravne časti“. Povjerenik je prenio da je Fejsbuk, i pored njegovih zahtjeva, u maju 2020. umjesto novih odredbi koje bi doprinijele boljoj zaštiti podataka, njemačkim vlastima kao aktuelne odredbe poslao iste one iz 2019.
To je Povjereniku bilo dovoljno da sada konstatuje da „više nije moguće duže čekanje s obzirom na stalne povrede zaštite podataka o ličnosti korisnika“. U svom kratkom obraćanju vlastima on je dodao: „Ukoliko imate (Fejsbuk) stranicu za vaše pratioce, izričito Vam preporučujem da je ugasite do kraja ove godine“.
Aktivisti za život bez Fejsbuka
Nezadovoljstvo najviše njemačke institucije za zaštitu podataka mora imati jake razloge, jer je Povjerenik svjestan važnosti Fejsbuka za saveznu vladu. Samo njena centralna Fejsbuk-stranica ima više od milion pratilaca. Bez takvih stranica, ministarstva i organi vlasti bi imali mnogo manje mogućnosti da prate diskusije i raspoloženje naroda na internetu.
Organizacije za zaštitu podataka širom Njemačke su još 2011. godine postavile Fejsbuk na javni stub srama dodjelivši mu godišnju negativnu nagradu „Veliki brat“. To je obrazloženo time što koncern bjesomučnog i netransparentnog sakupljanja podataka o svojim korisnicima. Jedna od najstarijih takvih organizacija, „Digitalna kuraž“ iz Bilefelda, još tada se zalagala za – život bez Fejsbuka.
Osnovni problem je u tome što je Fejsbuk, kada je riječ o načinima kojima „usisava“ podatke iz korisiničke mreže, uvijek korak, a vjerovatno i više koraka, ispred onih koji misle da mogu da se „aranžiraju“ s njim. Osim toga, mnogi korisnici smatraju da je korist koju imaju od Fejsbuka veća od štete. Tako je vlada njemačke savezne pokrajine Šlezvig-Holštajna nedavno primijetila da bi bez Fejsbuka bilo bitno smanjeno širenje korisnih informacija, na primjer, o korona-virusu.
Ta vrsta primjedbe je odavno poznata i Povjereniku/Ulrihu Kelberu. Koji predvodi jednu visoku državnu instituciju. Trenutno nije baš sigurno da će država u slučaju Fejsbuka moći da se složi sama sa sobom.
