Iza insistiranja da pod oznakom “hitno” bude usvojen nacrt zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti BiH i dizanja medijske prašine kako bi se BiH mogla naći na crnoj listi FATF-a, Manivala i Evropske unije ukoliko uskoro ovaj dokument ne bude usvojen, krije se još jedan pokušaj bošnjačkih političara da od Srpske oduzmu dio Ustavom zagarantovanih nadležnosti.
Istakao je ovo izvor “Glasa” iz Vlade Srpske komentarišući svu pometnju koji su izazvali pojedini predstavnici Savjeta ministara, ali i Udruženja banaka u BiH koji su naveli da bi se zbog zastoja u usaglašavanju i donošenju novog dokumenta BiH ponovo mogla naći na crnoj listi međunarodnih organizacija, a što bi na kraju, kako su rekli, moglo imati negativne finansijske posljedice po građane i poslovnu zajednicu u BiH. Prema riječima izvora “Glasa”, radi se o još jednom podlom pokušaju političke podmetačine iz Sarajeva.
– Naravno da sve to nije tačno. Kao prvo, BiH je tek 2023. godine predviđena za evaluaciju od strane Manivala, što znači da još uvijek ne postoji opasnost da BiH bude stavljena na crnu listu. Kao drugo, vlasti Srpske su prihvatile da uđu u ovaj proces, izabrani su predstavnici nadležnih ministarstva koja učestvuju u radnoj grupi, ali problem je, kao i mnogo puta do sada, to što bošnjački političari opet pokušavaju da nametnu rješenja koja se kose sa Ustavom BiH – kazao je izvor “Glasa”.
Kako je pojasnio, postoji preporuka od strane Evropske komisije da se usvoji novi zakon koji bi na bolji način regulisao ovu osjetljivu oblast. U fokusu su četvrta i peta evropska direktiva, prva koja predviđa uvođenje registra stvarnog vlasništva za privredne subjekte, koja nije sporna, i druga koja se odnosi na elektronsko poslovanje i trgovinu kriptovalutama oko koje je zapelo.
– Srpska je već zakonski uredila pitanje registra, ostalo je još da se to uradi i za fizička lica. Ali, ono što je sporno jeste pokušaj da se kroz novo zakonsko rješenje elektronsko poslovanje i pitanje kriptovaluta digne na nivo BiH. Umjesto da se to prvo uredi entitetskim zakonima, pokušava se obrnuto. Treba prvo definisati šta je kriptovaluta, pa tek onda određivati ko može vršiti nadzor nad njom. To mora biti entitetsko tijelo koje će odrediti ministarstvo finansija. Radi se o veoma osjetljivoj oblasti, a što se, uostalom, može vidjeti i iz činjenice da ni mnoge evropske zemlje još nisu implementirale tu petu agendu – naveo je ovaj izvor.
Pojasnio je da je sporan i prijedlog u kom se traži uspostavljanje centralnog registra stvarnih vlasnika, jer se ni u jednom od evropskih dokumenata i preporuka ne traži da ovo tijelo mora biti na nivou BiH”.
– Da li je on registrovan na nivou entiteta ili na zajedničkom nivou, a što nije u skladu sa Ustavom, Brisel ne interesuje. Oni samo traže uspostavljanje tog registra. Isto je i sa registrom fizičkih lica. Nažalost, pokušava se ponoviti scenario kada je prilikom donošenja prvog ovakvog zakona došlo do prenosa određenih nadležnosti na nivo BiH, a što je urađeno bez saglasnosti vlasti Srpske. Ovog puta to neće proći – dodao je on.
Zaduženja Vlade
Vlada Srpske je sredinom prošlog mjeseca usvojila informaciju o izradi dopune “Procjene rizika od pranja novca i finansiranja terorizma” i Akcionog plana za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma u BiH za period od 2021. do 2023. godine, te zadužila nadležne institucije Srpske da aktivno učestvuju u izradi ovih dokumenata.
