izbor urednikanaslovnaPolitikaVIJESTI

Zbog visokog predstavnika BiH i praktično nema ustav

Profesor ustavnog prava Siniša Karan izjavio je da je došlo do uzurpacije primjene Dejtonskog mirovnog sporazuma, što može proizvesti jednu vrstu kraja njegove konzumacije, te da posebnu odgovornost za to imaju visoki predstavnik i Ustavni sud BiH.

„Kad govorimo o uzurpaciji, dominantno mislimo na Aneks četiri i Aneks 10. Kad je riječ o visokom predstavniku, ne samo da je došlo do prekoračenja i uzurpacije Aneksa 10, nego je visoki predstavnik svojim prekoračenjima učinio da danas možemo praktično konstatovati da BiH i nema Ustav zbog visokog predstavnika“, rekao je Karan.

Prema njegovim riječima, napravljen je Ustav koji nema više veze sa svojom ustavnom stvarnošću, za šta ključnu zaslugu imaju visoki predstavnik i, nažalost, neko ko ne bi smio biti pomenut ni u jednoj varijanti u tako nečemu, a to je Ustavni sud BiH.

„Ustavni sud je poprilično pomagao visokom predstavniku da napravi neustavnu stvarnost. To antiustavno i antidejtonsko djelovanje je za 26 godina promijenilo i poremetilo ustavnu poziciju Republike Srspke kao etničko federalne teritorijelne jedinice“, naveo je Karan sinoć za RTRS.

On je naglasio da je 26 godina nakon primjene Dejtonskog sporazuma, ključna konstatacija da se on ne primjenjuje onako kako je dogovoren.

Karan je podsjetio na odnos prema obliku državnog uređenja, koje je specifičan „sui generis“ federalni oblik etničko teritorijelnog karaktera u BiH, koji je bio jedini moguć okvir i osnov, na bazi ženevskih i njujorških principa, u kome je jedna Republika Srpska zarad mira pristala da živi sa nekim s kim nije imala nikave dodirne elemente.

To je, tvrdi Karan, netipičan primjer, da u jednu federalnu državu ulaze njene federalne jedinice koje nemaju dodirnih tačaka, koje nemaju ključni princip svake federacije, a to je dobrovoljnost.

Karan je podsjetio na to da rat u BiH nije bio rat za BiH nego rat za teritorije ostvarenih republika, te naveo da je Republika Srpska štitila svoju teritoriju i svoj narod, jer je već bila formirana, isto kao što je bila formirana i Federacija BiH.

„Umjesto da za ovih 26 godina iskoriste šansu Dejtonskog mirovnog sporazuma, bošnjačka politička elita nije izgradila milimetar dobrovoljnosti zajedničkog budućeg života“, istakao je Karan.

Naprotiv, dodao je on, razgradili su i formalno-pravne pretpostavke da se tako nešto desi.

Nakon takvih 26 godina, tvrdi Karan, srpski narod ima legitimno pravo na preispitivanje i rekompoziciju unutrašnjih odnosa u BiH, koji su poremećeni.

„To više nije ta federalna jedinica. Izopštili su, uzeli, prenijeli, ukrali nadležnosti Republike Srpske, izvukli vrlo bitne elemente njenog suvereniteta i državnosti i pokušavaju na silu da od jedne multietničke zajednice stvore unitarnu državu“, poručio je Karan.

Prema njegovim riječima, nevjerovatno je kako bošnjačka politička elita gura sebe i ovo bh biće u propast.

„Legitimno je pravo srpskog naroda, ali i hrvatskog, da se na bazi nove rekompozicije, novog samoodređenja, da alternativa mogućeg zajedničkog života, jer je sad konstatovano da je ovo nemoguć život“, naveo je Karan.

Govoreći o „non pejperu“, Karan je rekao da Republika Srpska već duže vrijeme ima odlične papire, koji se zovu zaključci Narodne skupštine.

Karan je podsjetio da je Narodna skupština konstatovala da je došlo do promjene dejtonske ustavne strukture BiH, da je Republika Srpska ustavno napadnuta, prevashodno od visokog predstavnika, Ustavnog suda i dijela međunarodne zajednice.

„U tom smislu je Narodna skupština nizom svojih zaključaka naložila Vladi Republike Srpske i drugim institucijama, preispitivanje svih odluka visokog predstavnika, te naložila u više zaključaka direktne razgovore sa Federacijom BiH oko preispitivanja prenesenih nadležnosti“, rekao je Karan.

On je ponovio da je pitanje samoopredjeljenja, razdruženja, redefinisanja odnosa legitimno, legalno pravo srpskog naroda u BiH na bazi i međunarodnih akata i Ustava BiH.

„Samoopredjeljenje je segment kolektivnih ljudskih prava. U Ustavu BiH, u njegovoj preambuli, poziva se na dva međunarodna pakta koji govore o samoopredjeljenju“, dodao je Karan.

Prema njegovim riječima, da bi građani živjeli normalno, moraju imati državu koju vole, kojoj vjeruju, koja je država prosperiteta i daje šansu za nepredak.

Na pitanje „šta poslije Dejtona“, Karan je rekao da to mora biti ono što tri naroda u BiH hoće i ništa drugo.

Back to top button
Close
Close