Ex-YunaslovnaPolitikaVIJESTI

Obilježavanje 24. marta – moralna dužnost prema nevinim žrtvama

Nekadašnji šef jugoslovenske diplomatije Živadin Jovanović ocijenio je da se današnji dan, kada je 1999. godine počelo NATO bombardovanje Srbije, obilježava u znak osjećanja i moralne dužnosti prema ljudskim žrtvama, kako vojnim i policijskim, tako i civilnim, jer su svi oni nedužne žrtve pale na tlu sopstvene zemlje od oružja agresora.

Jovanović, koji je predsjednik Beogradskog foruma za svijet ravnopravnih, naveo je da je tokom same agresije stradalo od 3.500 do 4.000 ljudi, od čega više od hiljadu vojnika i policajaca.

On je istakao da su ostali stradali civili – žene, djeca, radnici, profesionalci u radio-televiziji, putnici u vozovima, ljudi iz kolona raseljenih, te podsjetio na one koji su izgubili živote od posljedica ranjavanja ili NATO bombardovanja i upotrebe municije sa osiromašenim uranijumom.

„Svih njih se danas sećamo, odajući im najdublje poštovanje. Verujemo da će mladi danas, kao i sve buduće generacije, pamtiti ove žrtve, svesni da je to moralni dug nacije, uslov očuvanja dostojanstva i budućnosti u miru“, naveo je Jovanović u autorskom tekstu za „Politiku“ pod naslovom „Zašto obilježavamo 24. mart“.

Drugi razlog za oblježavanje je što se tako brani istina i ne ostavlja prazan prostor za krivotvorenje, laži i podmetanja, čiji je cilj bio i ostao umanjivanje odgovornosti agresora i proglašavanje žrtve za krivca.

On je istakao da to nije bilo ni intervencija, ni vazdušna kampanja, niti „mali kosovski rat“, pa ni bombardovanje, već oružana protivpravna agresija izvršena bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, kršenjem Povelje UN i brojnih međunarodnih dokumenata.

To je bio prvi rat na tlu Evrope poslije Drugog svjetskog rata, protiv nezavisne, suverene zemlje koja nije napala niti je na drugi način ugrožavala NATO ili bilo koju njegovu članicu, te da je NATO time zadao težak udarac tekovinama Drugog svjetskog rata, a agresijom na Srbiju ugroženi su osnovni principi međunarodnih odnosa i sistem bezbjednosti za koji su položene desetine miliona ljudskih žrtava.

Jovanović je ocijenio da je agresor želio rat, a ne mirno i održivo rješenje na Kosovu i Metohiji, rat koji će opravdati postojanje NATO-a i visoka budžetska ulaganja u naoružanje, rat koji će demonstrirati u praksi doktrinu širenja na Istok i ujedno biti presedan za globalizaciju oružanog intervencionizma bez poštovanja međunarodnog prava i uloge Savjeta bezbjednosti UN.

Prema njegovim riječima, to što Evropa ni danas ne uspijeva da se okrene sebi, svojim interesima i identitetu i što vrši pritisak na Srbiju da prizna nasilno oduzimanje dijela njene teritorije, da se Srbija saglasi sa revizijom Dejtonskog sporazuma i stvaranjem unitarne BiH, svjedoči o zabrinjavajućem sindromu prošlosti koji ugrožava njenu samostlanost, jedinstvo i razvoj.

Kao treći razlog za obilježavanje navedeno je to što se Srbija ne miri sa defetizmom i sklonošću dijela medija, takozvanog nevladinog sektora i pojedinih javnih ličnosti, koji agresiju NATO interpretiraju na način koji umanjuje odgovornost agresora, sugerišući da Srbija temu agresije treba da gurne u stranu i da se oslobodi Kosovo i Metohije „kao tereta“ koji koči njen napredak.

Jovanović je istakao da se odgovornost NATO-a za agresiju i savez sa terorističkom OVK ne mogu ni sa čim umanjiti.

On je naveo da, iako evorpski opredijeljena, Srbija ne može odricanjem od Kosova i Metohije, svoje države, kulturne i duhovne postojbine, plaćati cijenu uspostavljanja narušenog jedinstva EU i NATO-a i geopolitičke ciljeve njihovih ključnih članica.

Kao još jedan razlog za obilježavanje Jovanović je naveo da je Srbija duboko zabrinuta zbog stalnog zaoštravanja globalnih odnosa, trke u naoružanju, odsustva dijaloga, produbljivanja nepovjerenja među glavnim akterima evropskih i svjetskih odnosa, što se negativno odražava i na položaj i razvoj svih zemalja u svijetu, pa i Srbije.

Jovanović je kao peti razlog za obilježavanje naveo i to što Srbija ne želi da se patnje, žrtve i razaranja koje je srpski narod preživio tokom i nakon oružane agresije NATO-a ponove bilo kada u bilo kom dijelu svijeta.

„Tragična sudbina dece u Beogradu, Varvarinu, Kosovskoj Mitrovici, Murinama ne sme se ponoviti“, naglasio je Jovanović.

Tokom 79 dana agresije korištena su ubojna sredstva zabranjena međunarodnim konvencijama, uključujući kasetne bombe i granate punjene osiromašenim uranijumom.

U ratnim razaranjima uništeni su mnogi privredni infrastrukturni objekti. Ukupna ratna šteta procijenjena je na više od 100 milijardi dolara, ne računajući neprocjenjivu štetu nanesenu prirodnoj sredini i dugoročne posljedice po zdravlje ljudi.

U velikim civilnim razaranjima, nezabilježenim u savremenoj svjetskoj istoriji, ubijeno je nekoliko hiljada ljudi, a više od 6.000 zadobilo ozbiljne povrede koje su u velikom broju izazvale trajni invaliditet.

Back to top button
Close
Close