izbor urednikanaslovnaVIJESTI

Napredak BiH moguć ako se Dejton sprovodi kako je napisan

Republika Srpska opredijeljena je za sprovođenje Dejtonskog sporazuma i uvjerena je da BiH može napredovati ako ovaj sporazum bude proveden kako je napisan, ističe se u prvom poglavlju 24. izvještaja koji je Republika Srpska uputila Savjetu bezbjednosti UN.

U izvještaju, koji se odnosi na period maj-oktobar, Republika Srpska poziva druge zainteresovane strane da se pridruže tom opredjeljenju i ponovo potvrde svoju podršku Dejtonskom sporazumu.

– Sve strane koje žele uspjeh BiH treba da, povodom 25 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, još jednom izraze svoju opredijeljenost za poštovanje ovog sporazuma, uključujući ustavnu strukturu koju je uspostavio – ističe se u prvom poglavlju i konstatuje da „dejtonski kompromis nijednom narodu nije ispunio sve težnje, ali je Dejtonski sporazum kroz Ustav BiH dao strukturu koja je omogućila održiv mir i funkcionalnu uniju tri naroda koja međusobno gaje veliko nepovjerenje.

U izvještaju se navodi da se BiH ponovo izgradila i oporavila od rata, pridružila Savjetu Evrope i potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, te dodaje da je BDP po glavi stanovnika učetvorostručen od 2000. do 2018. godine i imao je stabilan rasta do krize kovid 19.

– Ključan razlog dejtonskog uspjeha leži u poštovanju dva entiteta i tri konstitutivna naroda u BiH. Većinu nadležnosti Ustav daje entitetima i sadrži različite mehanizme koji su pažljivo postavljeni tako da štite interese entiteta i konstitutivnih naroda kao što je Ričard Holburk, glavni pregovarač u ime SAD u Dejtonu, rekao 2007. godine: `Bosna je federativna država. BiH mora i biti strukturisana kao federativna država i ne možete imati unitarnu vladu zato što bi se zemlja vratila sukobima. To je razlog zbog kog je Dejtonski sporazum vjerovatno najuspješniji mirovni ugovor na svijetu u posljednjoj generaciji, uvažava stvarnost`- ističe se u izvještaju.

U prvom poglavlju naglašava se da neki kritikuju Ustav BiH zbog mehanizama zaštite entiteta i konstitutivnih naroda kojima se može provjeriti volja većine na nivou BiH.

– Ustavi demokratskih država ne daju pravo većini da tek tako nameće svoju volju preostalom izbornom tijelu. Čvrst ustav prilagođen je političkoj stvarnosti zemlje. Ustav ograničava moć većine na državnom nivou na razne načine, na primjer uvođenjem ljudskih prava, davanjem ovlašćenja federalnim jedinicama, uslovom kvalifikovane većine i sudskom revizijom.

Mnogi ustavi ograničavaju volju većine time što teritorijalnim i drugim
jedinicama omogućava predstavljanje na državnom nivou. Na primjer, u američkom Senatu sjede po dva senatora iz svake države, bez obzira na njenu veličinu. Njemački Bundesrat svakoj pokrajini daje tri do šest glasova. Španski senat sastoji se od po četiri predstavnika svake pokrajine i senatora koje imenuju autonomne zajednice. Belgijske senatore imenuju parlamenti belgijskih regija i jezičkih zajednica, a neki zakoni u belgijskom Predstavničkom domu zahtijevaju većinski glas svake jezičke grupe“, precizirano je u prvom poglavlju 24. izvještaja.

U tekstu se pojašnjava da na sličan način Ustav BiH sadrži uslov zastupanja i kvalifikovane većine, kojim se štite interesi entiteta i konstitutivnih naroda koji čine BiH i dodaje da je Ustav BiH uspješno sačuvao mir i stabilnost zato što je prilagođen političkoj stvarnosti BiH, koju karakterišu tri naroda čiji se pripadnici boje dominacije jednog ili oba druga naroda.

– BiH će procvjetati kada akteri u BiH i izvan nje prihvate dejtonski kompromis i poštuju Dejtonski sporazum. To ne znači da BiH funkcioniše nesmetano. Prije svega, vlast na nivou BiH je potpuno disfunkcionalna. Razlog ove disfunkcionalnosti, međutim, ne leži u dejtonskom ustavu, već upravo suprotno. Razlog je odbijanje ključnih članova međunarodne zajednice i najuticajnije bošnjačke stranke SDA da prihvate dejtonske principe. Kada
međunarodna zajednica i SDA konačno budu prihvatile dejtonsku strukturu BiH tako da se dejtonski ustav dosljedno primjenjuje, BiH će postati mnogo funkcionalniji i uspješniji politički sistem – konstatuje se u izvještaju.

Kao i u brojnim zemljama sa prepoznatljivim grupama i regionima, navodi se u tekstu, i Ustav BiH ublažava ovaj problem strogo ograničavajući nadležnosti nivoa BiH, čime je na minimum svedena potreba za odlučivanjem na nivou BiH.

U Ustavu BiH navedene su nadležnosti institucija BiH i jasno se kaže da „sve vladine funkcije i ovlašćenja, koja nisu ovim ustavom izričito data
institucijama BiH, pripadaju entitetima“.

– Nažalost, neustavna centralizacija nadležnosti nastala, u velikom dijelu, zbog nelegalnih i promašenim postupcima visokog predstavnika sabotira dejtonski koncept. Disfunkcionalnost BiH nije izazvao Ustav BiH, nego nasilje izvršeno nad Ustavom. Upravo je neustavna centralizacija nadležnosti izvor mnogih čestih i najkontroverznijih zastoja koji su obilježili upravu na nivou BiH – ističe se u tekstu.

Ne samo da je iskustvo dokazalo da je dejtonska formula uspješno održala mir i
omogućila napredak u BiH, dodaje se u izvještaju, već i da ne postoji održiva alternativa.

– Čak ni pola vijeka represivne vlasti u bivšoj Jugoslaviji nije uspjelo da ugasi zasebne nacionalne identitete i rivalstvo. Prijedlozima koji prenebregavaju istoriju i složen nacionalni sastav BiH u prilog nerealne i utopijske vizije ujedinjene i centralizovane države predstavlja ili ciničan pokušaj da Bošnjacima da prednost ili plitkouman trijumf nade nad iskustvom – konstatuje se u izvještaju.

U prvom poglavlju se ocjenjuje da su komentari određenih članova međunarodne zajednice koji tvrde da je potrebno revidirati Dejton beskorisni i destabilizujući i ističe da dejtonski ustav nije privremeni akt.

– Članovi međunarodne zajednice ponekad ne shvataju suštinski značaj dejtonskog
kompromisa. Povremeno govore kao da je dejtonski ustavni poredak niz privremenih sredstava. Ustav BiH sadrži adekvatnu mehaniku kojom može da se mijenja i dopunjava, a svaki ustav je s vremena na vrijeme potrebno mijenjati. Međutim, Ustavu manje treba reforma, a više poštovanja. Drugim riječima, politički problemi u BiH nisu rezultat nefleksibilnog ustava, nego štetnog petljanja visokog predstavnika u dejtonski sistem, činjenice da tako nametnute izmjene potvrđuje blok stranih i bošnjačkih sudija Ustavnog suda, nepodržavanje dejtonskog okvira od međunarodne zajednice i blokiranja primjene ustavnih mehanizama zaštite od SDA – naglašava se u tekstu.

Činjenica je, dodaje se, da je Ustav već izmijenjen, doduše nezakonito i neformalno, i to u značajnoj mjeri i ne nabolje.

– Visoki predstavnik, koji djeluje u potpunosti izvan ustavnih i zakonodavnih struktura BiH, nametnuo je veliki broj zakona kojima se centralizuju nadležnosti u direktnoj suprotnosti sa Ustavom – konstatuje se u prvom poglavlju i dodaje da su te izmjene samo povećale disfunkcionalnost BiH i neslaganja.

U tesktu se ukazuje da prijetnje promjenom dejtonske strukture imaju destabilizujući uticaj u okviru političke dinamike u BiH, a mehanizmi zaštite iz dejtonskog ustava neophodni su ne samo da bi se obezbijedili mir i stabilnost, nego i da bi narodi u BiH mogli da prevaziđu međunacionalne barijere i sarađuju.

– Tek kada narodi u BiH budu osjećali da su potpuno zaštićeni od dominacije drugih, moći će da izgrade povjerenje i pređu preko nacionalnih linija ka zajedničkim ciljevima. Pokušaji da se mehanizmi zaštite konstitutivnih naroda ukinu izazivaju nepovjerenje i neslaganja. Međunacionalna saradnja postaje gotovo nemoguća kada se jedan narod osjeća kao pod opsadom – pojašnjeno je u prvom poglavlju.

Kada visoki predstavnik i međunarodna zajednica podržavaju nastojanja SDA da dodatno centralizuje upravu u BiH i javno izjavljuje da su izmjene Ustava BiH potrebno u političke svrhe, naglašava se u izvještaju, ti postupci samo dodatno destabilizuju političku klimu zato što se strane kojima nisu garantovane mehanizmi zaštite i autonomija iz Dejtona osjećaju ugroženo i shodno tome i reaguju.

U izvještaju se ističe i da omalovažavanje dejtonske formule od članova međunarodne zajednice ne ide u prilog poštovanju Ustava i generalno vladavini prava.

– U nadmenim komentarima stranih zvaničnika ili tehničkih specijalista u međunarodnim organizacijama koje djeluju na zapadnom Balkanu veoma često se omalovažavaju Ustav BiH i drugi elementi Dejtonskog sporazuma. U mnogim slučajevima, takve izjave daju zvaničnici sa oskudnim ili nikakvim poznavanjem ustavnog i međunarodnog prava, a ponekad čak i zvaničnici koji se uopšte nisu upoznali sa detaljnim tekstom Ustava i drugim ključnim dokumentima koji čine Dejtonski sporazum.

Ti zvaničnici bi trebalo da se prisjete da oni koji namjeravaju da otvoreno krše zakon svoje nezakonito ponašanje često pravdaju time da sam zakon ne zavređuje poštovanje i poslušnost. Neutemeljeno omalovažavanje Dejtonskog sporazuma, naročito onih mehanizama zaštite koji su ugrađeni u Ustav BiH sa ciljem uvažavanja i očuvanje prava konstitutivnih naroda, ni na koji način ne doprinosi poštovanju Ustava i zakona i institucija koje ih sprovode“, ukazuje se u izvještaju.

Umjesto da kritikuju Dejtonski sporazum i Ustav BiH, dodaje se u ovom dokumentu, članovi međunarodne zajednice bili bi od mnogo veće pomoći da se zalažu da se taj sporazum sprovodi dosljedno i na odgovornost pozovu oni akteri u BiH koji nastoje da uruše dejtonsku strukturu.

U izvještaju se konstatuje i da visoki predstavnik nastavlja da prisvaja diktatorska ovlašćenja suprotno Dejtonskom sporazumu, donosi zakone, poništava odluke Ustavnog suda i smjenjuje izabrane zvaničnike, a nedavno je zaprijetio da će ponovo posegnuti, nezakonito, za takozvanim bonskim ovlašćenjima.

– Mandat visokog predstavnika ne uključuje nikakvo ovlašćenje, ni izričito ni konkludentno, da donosi odluke koje su obavezujuće po vlade i građane BiH. Aneks 10 definiše striktno ograničen mandat, na osnovu kog visoki predstavnik ima ovlašćenje da učestvuje u tim aktivnostima i da `prati, održava tijesan kontakt sa stranama, pomaže, učestvuje na sastancima i izvještava` -navodi se u tekstu.

U Izvještaju se dodaje da Savjet za provođenje mira, ad hok grupa zemalja bez zakonskog ovlašćenja, nema nikakvo ovlašćenje da visokom predstavniku daje dodatna ovlašćenja, niti je to ikada i mogao da čini, te da dodatna ovlašćenja, osim po osnovu mandata koji crpi iz Dejtonskog sporazuma, visokom predstavniku nikada nije dao ni Savjet bezbjednosti UN.

– Primjena bonskih ovlašćenja je nezakonita, slabi poštovanje građanskih institucija i vladavinu prava, sije sjeme razdora i najveći je uzrok disfunkcije koja danas prevladava na nivou BiH – zaključuje se u prvom poglavlju 24. izvještaja Republike Srpske upućenom Savjetu bezbjednosti UN.

Izvor
SRNA
Tagovi
Back to top button
Close
Close