18.1 C
Zvornik
29. март 2024.

Kako su nastali nazivi pojedinih zvorničkih naselja

Piše Mile V. Vasiljević

Vijekovima unazad, geo-strateški položaj Zvornika bio je izuzetno povoljan. Sama činjenica da se nalazio uz rijeku, sa plodnom zemljom pored nje, sa brdovitim krajevima bogatim šumom, grad Zvornik bio je i te kako primamljiv za mnoge narode, te su ga rado naseljavali. Ljudi su željeli da se bave trgovinom, zemljoradnjom, stočarstvom, lovom, ribolovom… i sve to im je omogućavao prostor grada Zvornika. Međutim, njegov uzani prostor, te nove stanovnike, usmjeravao je u neposrednu blizinu grada, te su tako nastala poznata naselja i sela oko grada. Njihovi nazivi su po mnogo čemu specifični i o njima ćemo nešto reći u nastavku teksta.

Imena gradskih naselja koja mi danas poznajemo nastala su uglavnom tokom osmanlijskog perioda, a jedan vrlo mali dio njih u toku austrougarske okupacije. Naselje Fetija je dobila naziv po Fethija džamiji, a sama riječ feth označava osvajanje, što bi značilo mjesto gdje je izdvojena pobjeda. Srpska Varoš, formirana je dolaskom Osmanlija u Zvornik, kada se u jednom dijelu grada nalazilo isključivo srpsko pravoslavno življe, koje se doselilo u XV i XVI vijeku iz Crne Gore i Hercegovine. Naselje Beksuja formirano je u XVII i XVIII vijeku, i prema predanju, dobilo je naziv po begu Suji koji je na ovom prostoru imao kuću i zemlju. Identično, naziv je tako dobila i Vidakova njiva ( Po seljaku Vidaku, koji je obrađivao tuđe imanje hvaleći se da je njegovo). Divič pod svojim sadašnjim nazivom prvi put se pominje pod tim nazivom tokom austrougarskog perioda, a prije toga, naselje se smatralo sastavnim dijelom grada Zvornika. Grobnice su dobile naziv po starom groblju koje se tu nalazilo, a u početku, Grobnice su bile odvoje od grada kamenim zidom visokim 120cm. Naziv naselja Šćemlija nastaje tokom austrougarskog perioda i vodi porijeklo od njemačke riječi „Schamerl“ i turske riječi „Iskemle“, a obe riječi označavaju malu stolicu.

Karakaj je dobio naziv po stijeni Kara kaja, koja se nalazila na maloj krivini iznad puta i današnjeg mosta u Karakaju. Sama riječ Karakaj nastala je od turskih riječi kara (crna) i kaja (stijena), što bi u prevodu značilo Crna Stijena. Osim pravoslavnog dijela Karakaja, postojao je i muslimanski dio Karakaj, koji je danas poznat pod nazivom Đile. U okviru Karakaja, početkom XXI vijeka formiraće se naselje Ekonomija, koje će ponijeti naziv od termina koji je bio i mnogo godina prije u upotrebi na tom području i odnosio se na ogromne voćnjake pored Drine.

Čelopek, naselje koje se nadovezuje na Karakaj, specifično zbog svog naziva, koje svakako vuče porijeklo iz Hercegovine. Čelopek takođe ima svoje značenje i odnosi se na „brdo izloženo suncu“. U Hercegovini, i dan danas, postoji termin ćelopek, koji označava jako sunce i veliku insolaciju (osunčanost), te s toga sam naziv mjesta Čelopek nije ni malo slučajan, jer većina pravoslavnih  porodica u Čelopeku vuče svoje istorijsko prijeklo iz Hercegovine (stare Hercegovine, u širem smislu), te se s toga sa razlogom može reći da su preci tih porodica donijeli naziv mjesta sa sobom.

Od ostalih naselja, trebalo bi pomenuti naselje Caparde, iako pripadaju Osmacima, ovo naselje je nekako usko vezano za sam Zvornik. Ono što je zanimljivo, a se tiče Capardi, jeste da su naziv dobile po austrougarskom generalu Capariju, koji je sa svojom vojskom odnio pobjedu 1878. godine nad zvorničkom vojskom. Na mjestu gdje se odigrala bitka, a kasnije i mjesto gdje je Capari stacionirao svoju vojsku, nastalo je naselje, koje je nazvano po njegovom imenu.

Ovo nisu jedina naselja grada Zvornika, ima njih još mnogo, i trudićemo se da u narednom periodu kažemo nešto o svakom od njih, osim imena, jer su i ona, kao i ova pobrojana, dio jedne cijeline i jednog grada.

POVEZANO

ISTAKNUTO

IZBOR UREDNIKA

Pratite nas

25,923FanovaLajkuj
1,112PratilacaZaprati
955PratilacaZaprati
1,123PretplatniciPretplatite se