Iako su mnogi u početku korona krize, i nakon uvođenja vanrednog stanja bili optimisti i nadali se da će ekonomija krenuti uzlaznom putanjom već u maju ili junu, danas su mnogo oprezniji sa procjenama. Većina očekuje da će se prave razmjere krize vidjeti tek na jesen, kada isteknu efekti prvog paketa ekonomskih mjera podrške privredi.
Istovremeno, zabrinuti su i radnici. Već sad neki ljudi ostaju bez posla. Najugroženiji su, zaposleni u turističkom sektoru, ugostiteljstvu, hotelima, ali i radnici u saobraćajnoj i transportnoj djelatnosti, avio i auto industriji-
Stručnjaci ocjenjuju se da će se pogoršanje na tržištu rada nastaviti tokom cijele druge polovine ove godine, a vjerovatno i u dijelu 2021. i obuhvataće prije svega formalno tržište radne snage. Intenzivnije otpuštanje u privatnom sektoru, kojim će se zaposlenost uskladiti sa obimom privredne aktivnosti, moglo bi da počne krajem ove godine.
Zbog ovakve situacije mnogi su danas u dilemi – šta ako dođe do smanjenja plata, usled manjka posla, sužavanja tržišta, manje potražnje i recesije u koju bi mogla da upadne naša država? Da li eventualno prihvatiti nešto nižu zaradu i sačuvati radno mjesto ili razmišljati o promjeni posla?
S druge strane, slobodnih radnih mjesta će biti sve manje, bar u narednih nekoliko mjeseci, dok se iole ne razjasni zdravstvena situacija i da li će se korona virus zaustaviti ili ćemo morati da naučimo da živimo sa njim. Zato ova alternativa nije baš izvjesna.
Stručnjaci smatraju da je vjerovatnije da bi ekonomija „punom parom“ mogla da se pokrene od proljeća, a do tada treba premostiti jedan težak period.
Zato se većina zaposlenih trenutno rukovodi idejom da je bolje sačuvati posao, makar i po cenu nešto niže plate. Tim prije što mnogi, pored redovnih mesečnih računa, imaju i kredite čije rate od ovog mjeseca ponovo stižu na naplatu.
