23.1 C
Zvornik
01. октобра 2022.

Svjetski dan Roma

Dan je službeno  proglašen 1990. godine u mjestu Serock, Poljska gdje je održan četvrti Svjetski romski kongres Međunarodne romske zajednice u čast prvog većeg međunarodnog susreta romskih predstavnika u Česfildu nadomak Londona 1971. godine. 

Na tom kongresu donijeta je odluka o romskoj himni za koju je izabrana pjesma Đelem, đelem i zvaničnoj zastavi Roma za koju je izabrana dvobojnica (plavo-zelena) sa točkom u sredini, simboličan prikaz napretka, pokreta i migracija Roma tokom istorije.

Romi su porijeklom iz Indije koju su napustili u desetom vijeku, a danas žive širom svijeta, najviše u Evropi gdje ih živi od 5 do 13 miliona. 

Većina Roma sebe oslovljava imenom Rom što u prevodu znači čovjek. Govore romskim jezikom, a u vjerskom pogledu su nejedinstveni. 

Romi u BiH

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine u BiH živi 12.583 od čega njih 10.036 živi u FBiH, 2.057 u Republici Srpskoj i 490 u Distriktu Brčko.

Što se tiče vjerskog opredjeljenja, u BiH 88% Roma se izjasnilo kao pripadnici islamske vjeroispovjesti a 12% kao ostali (pravoslavci, katolici, atesti i dr.). 

Položaj Roma u svijetu pa i u BiH je uvijek bio loš. Romi se susreću sa brojim izazovima poput stambenih problema, obrazovanja, zdravstvene zaštite… Mnogi Romi nisu upisani u matične knjige i ne posjeduju lična dokumenta. 

Svakodnevno se susreću sa disriminacijom i zakon ih ne štiti u dovoljnoj mjeri. Mnogi Romi imaju status apartida pa su tako podložni zloupotrebi poput trgovine ljudima. 

Jedan do većih problema sa kojima se susreću Romi, a pretežno djeca je prosjačenje.

Na ulicama skoro svakog grada u BiH, Srbiji, Hrvatskoj mogu se naći pripadnici romske zajednice, često su to mlade žene sa bebama u naručju i djeca ne starija od 10 godina. Ovaj problem, na koji je veliki broj stanovništva navikao, gleda na to kao na normalnu sliku svog grada, zanemaren je od strane nadležnih. 

Pored svakodnevnih izazova sa kojima se susreću, Romima je teško da pređu jaz koji se stvara između „njih“ i „nas“. Romi su vješte zanatlije, ali zbog života koji vode, brojnih predrasuda i nedostatka obrazovanja teško dolaze do posla.

Pandemija i Romi 

Kako se koronavirus širi svijetom, Romska zajednica se susreće sa još jednim izazovom. SZO i zdravstvene institucije apleluju na redovno pranje ruku, a veliki broj Roma nema pristup vodi ni sredstvima za higijenu. Zanemarivanje od strane nadležnih i drugog stanovništva u ovim vremenima kada se cijeli svijet bori sa pandemijom, Rome vodi u humanitarnu katastrofu. 

Predrasude 

Romi se rađaju i umiru sa predrasudama od kojih je teško pobjeći. 

Romska djeca u školama su predmet diskrimacije i nasilja što još više otežava njihovo dalje obrazovanje. Veliki broj Roma ne završava ni osnovnu školu uprkos njihovoj želji za obrazovanjem i aktivnim učešćem u zajednici. 

Njihov način života često nije i njihov izbor. Njihova kultura je jedinstvena, iako je prekrivena predrasudama, krasi je muzika, jezik, nošnja i običaji. 

U svijetu su poznati kao talentovani muzičari, poznati režiser Emir Kusturica često se bavio temom Roma u svojim filmovima, poput ostvarenja „Dom za vješanje“.

Iako su u Evropi od 10. vijeka, nikada potpuno nisu prihvaćeni, a pojedine romske zajednice i ne žele aktivan udio u evropskom životu, za koji smatraju da je pun bluda i nemorala. Oni biraju da žive u zatvorenim zajednicama gdje je sasvim normalno da se dječaci od 12 godina žene, da su djevojke stalno u kući i uvijek na usluzi. Iako su za ostatak svijeta dijelovi romske kulture neprihvatljivi i često u suprotnosti sa osnovim ljudskim pravima, to je ipak njihova kultura i njihov život. 

Upravo se osmog aprila obilježava Svjetski dan Roma kao podsjetnik  da su Romi tu, uvijek bili i ostaće, dio zajednice. Na nama je da pomognemo kao pojedinci u poboljšanju njihovog položaja u društvu tako što ćemo se, za početak riješiti predrasuda. 

POVEZANO

ISTAKNUTO

IZBOR UREDNIKA

Pratite nas

25,923FanovaLajkuj
1,108PratilacaZaprati
988PratilacaZaprati
1,123PretplatniciPretplatite se