LIFESTYLENauka i tehnologija

Šta nije u redu sa Sjevernim polom: Zašto bježi ka istoku

Da li ste znali da se magnetni sjeverni pol planete Zemlje za dvije godine pomjeri za rastojanje između Beograda i Novog Sada.

Geografski i magnetni sjeverni polovi inače nisu u istoj tački (gledajući s naših prostora, dovoljno su blizu da ih putnik sa kompasom poistoveti). Međutim, magnetni pol čak i ne stoji na jednom mjestu, već je to šetajuća tačka, piše Sputnik.

Naime, na početku 20. vijeka magnetni pol je bio u Kanadi, a sada je već mimoišao Grenland. Kako piše Majkl Bruks u članku „Šta nije u redu sa Sjevernim polom“ u časopisu „New Scientist“, tokom poslednjih 18 godina, pol je bježao ka istoku brzinom od 40 kilometara godišnje i trenutno se kreće ka Sibiru, prenosi Nacionalna geografija.

Čudnovato ponašanje Zemljinog magnetnog polja se tu ne završava. Postojala su vremena kada je polje mjenjalo polaritet, o čemu svjedoče tragovi kretanja tekstonskih ploča i vulkanske lave.

Svakako, tada je igla kompasa morala pokazivati ka tački koju zovemo Južni pol.

Kompas, jednostavna mehanička sprava za orijentisanje u prostoru, koju moreplovci koriste više od 800 godina, sastoji se od magnetne igle koja se uvijek okreće prema magnetnom sjeveru planete. Tek od 17. vijeka poznato je da tajna kompasa leži u magnetizmu Zemlje, piše „Nauka kroz priče“.

Samo pitanje odakle Zemlji polovi je nešto složenije i na njega će 1919. uspješno odgovori takozvani „dinamo model“ irskog fizičara Džozefa Larmora.

Model opisuje ponašanje kugle od tečnog gvožđa u jezgru Zemlje (ili drugog nebeskog tijela) koja se kreće i istovremeno je električno provodna, pa zahvaljujući tome stvara magnetno polje planete.

Ispostavlja se da turbulentna kretanja u slojevima jezgra utiču na oblik polja, pa tako i na promjenu položaja magnetnog pola.

Mada je magnetno polje življe nego što bi se moglo pretpostaviti, ono je izuzetno dragocjeno za život na Zemlji jer štiti planetu od zračenja.

Inače, postoje i planete koje su svoje magnetno polje sasvim izgubile, kao što je Mars koji je bez svog ostao prije 4 milijarde godina.

Tagovi
Prikaži više

Povezani članci

Back to top button
Close
Close