SARAJEVO – Polovina svih mentalnih bolesti počinje od 14 godina i u većini slučajeva neopažene su i netretirane, depresija je na trećem mjestu rasprostranjenosti ovih bolesti kod mladih, a samoubistvo na drugom mjestu uzročnika smrti u dobi između 15 i 29 godina, saopšteno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH povodom 10. oktobra – Svjetskog dana mentalnog zdravlja.
Ministarstvo ističe da su zloupotreba alkohola i droga među adolescentima glavni problem u mnogim zemljama koji može dovesti do rizičnih ponašanja, poput nezaštićenih seksualnih odnosa ili opasne vožnje, a nepravilna ishrana je, takođe, faktor rizika.
Svjetski dan mentalnog zdravlja svake godine stavlja naglasak na određeni problem s kojim se susreću različite populacijske grupe, a ove godine naglasak je na mladima i mentalnom zdravlju u svijetu koji se mijenja.
Adolescencija ili životna dob kada mladi čovjek ulazi u svijet odraslih, predstavlja vrijeme mnogih životnih promjena, kao što je promjena škola, napuštanje porodičnog doma, početak studija ili novi posao, tako da su to za mnoge uzbudljiva vremena, sa puno stresa i straha.
„Ako se promjene u ponašanju mladog čovjeka ne prepoznaju i ne usmjere na pravi način, ti osjećaji mogu dovesti do nastanka mentalne bolesti. Stalni rast upotrebe internet tehnologija kod mladih ljudi, bez sumnje donosi mnoge prednosti, ali istovremeno može donijeti i dodatni pritisak“, dodaje se u saopštenju.
Mnogi adolescenti žive u područjima koja su pogođena sukobima, prirodnim katastrofama ili epidemijom i oni su posebno osjetljivi na mentalne tegobe i bolesti.
Iz Ministarstva naglašavaju da se sve veća pažnja pridaje pomaganju mladim ljudima u jačanju njhove mentalne snage od najranije dobi, da bi se kvalitetno mogli nositi s izazovima današnjeg svijeta.
Ojačati otpornost mladih
Nacionalni koordinator za mentalno zdravlje Republike Srpske Biljana Lakić rekla je da mentalno zdravlje mladih najčešće narušava vršnjačko i nasilje putem društvenih mreža, kao i zavisnost od igrica.
Lakićeva je rekla da preventivne strategije treba usmjeriti na smanjenje faktora rizika i unapređenje protektivnih faktora da bi se ojačala otpornost kod mladih.
Ona je izjavila novinarima u Banjaluci povodom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja da na mentalno zdravlje mladih utiču i problemi u svijetu kao što su izbjeglištvo, izloženost vremenskim nepogodama, ratnim i kriznim situacijama.
„Mladi su ranjivi jer je adolescencija turbolentan period kada dolazi do najviše unutrašnjih i spoljašnjih promjena. Pod rizikom su mladi izloženi zlostavljanju jer je vršnjačko nasilje raspostranjeno u školama“, dodala je Lakićeva.
Ona je istakla da je prošle godine 30.000 ljudi potražilo pomoć u ustanovama za mentalno zdravlje u Srpskoj, prvenstveno u centrima za mentalno zdravlje i psihijatrijskim klinikama.
„Prošle godine oko 500 adolescenata je bilo bolnički tretirano“, dodala je Lakićeva.
Ona je pojasnila da je cilj obilježavanje Svjetskog dana mentalnog zdravlja, čija je ovogodišnja tema fokusirana na mentalno zdravlje mladih u svijetu koji se mijenja, da se podigne svijest o značaju mentalnog zdravlja, da se smanji stigma i diskriminacija koja prati mentalne poremećaje.
Pomoćnik ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Milan Latinović tvrdi da je u posljednjih 20 godina napravljen značajan iskorak u oblasti unapređenja mentalnog zdravlja, pri čemu je uspostavljeno 27 centara koji imaju multidisciplinarne timove osposobljene da pružaju usluge u oblasti mentalnog zdravlja.
Latinović je naveo da Ministarstvo radi na unapređenju uslova i sposobnosti zdravstvenih radnika da se adekvatno bave ovim pitanjem.
On je naveo da oko šest odsto mladih uzrasta od 15 godina probalo određene psihoaktivne supstance, što je pokazatelj da se mora voditi računa o njihovom mentalnom zdravlju.
Direktor Projekta mentalnog zdravlja u BiH DŽenita Hrelja Hasečić rekla je da je novi pristup u tretiranju problema mentalnog zdravlja preventivni rad i prepoznavanje ranih simptoma jer se i depresija pojavljuje u ranoj adolescentoj dobi, te prevencija suicida.
(SRNA)
