BANJALUKA – Profesor Filozofskog fakulteta u Banjaluci Branimir Kuljanin ocijenio je da je predstojeća posjeta ministra inostranih poslova Ruske Federacije Sergeja Lavrova, na poziv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, izraz priznanja politici koju vodi Srpska i još jedna potvrda dubokog prijateljstva Srba i Rusa, dva bratska naroda.
Kuljanin je, govoreći o važnosti posjete Lavrova, osveštanju temelja novog srpsko-ruskog hrama i Rusko-srpskom kulturnom centru, koji se u Banjaluci gradi u čast carske porodice Romanov, istakao da se i time Rusija vraća sebi.
On je dodao da su u Rusiji, poslije progona hrišćanstva i hrišćana tokom više od 70 godina /od 1917. do 1991./, obnovljene desetine hiljada crkava i manastira, a narod se okreće svojim vijekovnim svetinjama.
„Slično je bilo i u srpskim zemljama – Srbiji, Crnoj Gori i zapadno od Drine. U tom smislu Dostojevski je pisao da je Istočno pitanje pitanje sudbine pravoslavlja. To je tačno. Stari i novi napadi na srpsku, rusku i druge pravoslavne crkve to ubjedljivo potvrđuju“, izjavio je Srni Kuljanin.
On je rekao da je Nikolaj Danilevski s pravom pisao da bez političke slobode nema i ne može biti slobodnog, samostalnog razvoja jednog naroda i civilizacije, što Srbi odlično znaju, prvenstveno po položaju svojih sunarodnika u Hrvatskoj, Federaciji BiH i na Kosovu i Metohiji.
„Duhovno rastrojstvo i potčinjavanje srpskog i ruskog naroda je put ka uništenju njihove samobitnosti i istorijskog bića stvaranog vijekovima u teškim borbama za opstanak i slobodu. Naši očevi i djedovi su sačuvali sveto pravoslavlje, blagodatno-saborni duh vjere u Hrista-Vaskrsitelja. I ostavili su nam zavjet da nastavimo putem kojim su oni išli, ne bježeći od stradanja i žrtava u ime ljudske saosjećajnosti i bratstva“, kaže Kuljanin.
On ističe da nasrtaji i na ime srpsko govore „kakav bi nas udes snašao kada bismo pomenuti zavjet zanemarili i zaboravili“.
„Samo zajedno sa bratskim ruskim narodom i velikom Rusijom možemo se izboriti za slobodu, jedinstvo i ime srpsko, koje na sve načine neprijatelji sa raznih strana nastoje da nam otmu i unište. Nakon sloma Jugoslavije i Sovjetskog saveza pred srpskim i ruskim narodom stoje veliki i teški, istorijski zadaci. Prvi i najvažnji je izrada zajedničke političke strategije. Od NJemačke, koja nam danas otima Kosovo i Metohiju, i sličnih ‘prijatelja’ ne treba očekivati nikakvo dobro“, poručio je Kuljanin.
Kuljanin je naglasio da su ruski i srpski narod prošli golgotu posljednjih desetljeća, navodeći da rat protiv Rusa, započet 1914. godine, ne prestaje do danas.
„On se može posmatrati kao jedna cjelina, jer je odmah poslije Drugog svjetskog rata započet Hladni rat, koji je krajem 1991. nastavljen novim, hibridnim ratom“, kaže Kuljanin.
On je izjavio Srni da je nakon sloma Sovjetskog saveza i zajednice socijalističkih zemalja /Varšavskog saveza/, cilj najnovijeg „Četvrtog svjetskog rata“ konačno porobljavanje svijeta od zapadne oligarhije, koja je na tom putu uništila niz zemalja.
Kuljanin navodi da je u toku obnova fašizma u Evropi i svijetu, te da širenje NATO vojnog saveza na Istok, uz istovremeno optuživanje Rusije za „agresiju“, govori da današnji zapadni vlastodržci idu stopama svojih prethodnika – Napoleona, Vilhelma Drugog i Hitlera.
„Glavni cilj rata – uništenje Slovena i pravoslavlja, nije se izmijenio, jesu samo načini njegovog ostvarivanja. Ono što Hitlerovi nacisti nisu uspjeli da završe vojničkom čizmom i koncentracionim logorima, danas se nastavlja metodama pomenutog hibridnog rata“, upozorava Kuljanin.
On ističe da je u tom ratu devedesetih godina izvršena pljačkaška „privatizacija“ narodne imovine iz socijalističkih, uglavnom slovenskih i pravoslavnih zemalja.
„Izvučena su bogatstva koja se mjere desetinama triliona dolara, a narod se i dalje masovno iseljava u potrazi za poslom. Put u ‘evroatlantske integracije’, koji je imperativ zapadne oligarhije, bespuće je i propast za srpski narod i državu“, ocijenio je Kuljanin.
On podsjeća da su svi značajni ruski mislioci, umjetnici, naučnici i filozofi tokom posljednja dva vijeka, svestrano i duboko izučavali Istočno pitanje, koje je prvenstveno pitanje odnosa Rusije i cijelog pravoslavno-slovenskog svijeta sa Zapadom.
„Najveći od njih, Nikolaj Fjodorov, Fjodor Dostojevski, Konstantin Leontjev, Sergej Bulgakov i Aleksandar Panarin vezivno su tkivo i duh naše civilizacije vidjeli u pravoslavnom hrišćanstvu“, zaključio je Kuljanin.
Ministar inostranih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov posjetiće sutra Banjaluku, gdje će razgovarati sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom.
(SRNA)
