Južne zemlje, a naročito SAD, pretrpiće veliku štetu od globalnog zagrijavanja, dok će države sjevera i Rusija zabilježiti ekonomsku korist, pokazuju naučne analize.
Povećanje nivoa mora, ekstremni vremenski uslovi i druge posledice klimatskih promjena dovešće do godišnjih budžetskih gubitaka od oko 250 milijardi dolara u SAD. Stručnjaci zaključuju da će južne zemlje pretrpiti mnogo veću štetu nego što se ranije predviđalo.
Prema njihovim saznanjima, najviše će biti pogođene SAD i Indija, koje će, kako se vjeruje, šteta koštati između 250 i 206 milijardi dolara godišnje. Takođe, među zemlje koje će osjetiti najveće posledice zagrijavanja ubrojani su Meksiko, Kina i Brazil.
Prema predviđanjima, sjeverne zemlje će, pak, poboljšati svoje ekonomije, što se povezuje sa činjenicom da je trenutna temperatura tamo ispod optimalne. Tako će zagrijavanje smanjiti energetske troškove u industriji i povećati prinose u poljoprivredi.
Rusija, Kanada, kao i zemlje EU i sjeverne Evrope, ubrojane su u prostore na čiju će se ekonomiju povećanje prosječne godišnje temperature pozitivno odraziti. Stručnjaci su napravili popis najvećih posledica globalnog zagrijavanja u raznim zemljama svijeta i procjenili uticaj svakog pojedinačnog faktora na određenu ekonomiju. Posledice se značajno razlikuju od zemlje do zemlje.
Ranije se u američkim medijima pisalo o pozitivnim stranama globalnog zagrijavanja po Rusiju. Godine 2015. Pariski klimatski sporazum potpisalo je 197 zemalja i obvezalo se da će smanjiti emisiju gasova sa efektom staklene bašte.
Američki predsjednik Donald Tramp objavio je prošle godine da SAD izlaze iz tog sporazuma.
Naučnici smatraju da je riječ o ekonomskom paradoksu zbog činjenice da se glavne buduće žrtve globalnog zagrijavanja zalažu ili za potpuno odustajanje od Pariskog sporazuma ili za olakšice u korist zemalja u razvoju. S druge strane, gotovo sve zemlje kojima bi rast temperature bio koristan žele smanjenje emisije štetnih gasova.
(SRNA)