Društvoizbor urednikanaslovnaVIJESTI

Prolazak migranata preko BiH poprimio izbiljnije razmjere, Rača i Zvornik tačke prelaska

BEOGRAD – Izvršni direktor beogradske Organizacije za pomoć izbjeglicama i migrantima „Info park“ Gordan Paunović ocijenio je da je broj prolazaka migranata preko BiH, takozvana „bosanska ruta“, na putu ka zemljama EU poprimio ozbiljnije razmjere.

Ruta preko BiH, istakao je on u saopštenju, trenutno privlači maksimalnu pažnju svih, kao „vruć“ pravac migracija preko zapadnog Balkana, a u ovoj godini je, prema podacima Službe za poslove sa strancima BiH, broj novopridošlih migranata procijenjen na više od 1.500.

Paunović navodi u tekstu da su tokom posljednja tri mjeseca migranti najvidljiviji u Sarajevu, posebno u naseljima Ilidža i Grbavica, kao i u Velikoj Kladuši, gradiću koji je u BiH „migrantska Tihuana /u Meksisku/“ – posljednja stanica prije zapadne granice ka Hrvatskoj.

Stotine ljudi u ovim gradovima u nedostatku sistemskog odgovora prepušteno je pomoći volontera i građana koji ne kriju pozitivna osjećanja i solidarnost, dijelom proistekle iz slične izbjegličke prošlosti.

U tekstu se navodi da ipak upadljivo štrči odluka Islamske zajednice da vrata džamija ostanu zatvorena za privremeni smještaj migranata, iako je bilo imama koji se zabrani nisu povinovali.

Tu je i preporuka vlasti građanima da se uzdrže od pružanja pomoći, jer tako rizikuju optužbu da podstiču ilegalne migracije kroz BiH.

Paunović ističe da u BiH nema onog što je najpotrebnije – održivog sistema zaštite za najranjivije, jer nije samo riječ o muškarcima u naponu snage nego i ženama, djeci i maloljetnicima bez pratnje.

On dodaje da, osim punog azilantskog centra u Delijašu koji prima 165 osoba, BiH nema drugih ozbiljnih sistemskih kapaciteta.

„Inertnost velikih humanitarnih organizacija je takva da se ne treba nadati da će BiH imati mogućnosti koje, na primer, danas ima Srbija“, ističe Paunović, te dodaje da glavni posao na terenu obavljaju neformalne grupe aktivista i građana, slično kao u Beogradu u ljeto 2015. godine.

Oni skupljaju sredstva preko platforme „pomozi.ba“, najavljuju prvi nezavisni šalter pod nazivom „Kuća za sve“ /House For All/, podignuta je „avarnes“ platforma „Duše Sarajeva“ /Souls of Sarajevo/.

U tekstu se podsjeća da je u toku zimskih mjeseci ovaj migrantski koridor probijen iz dva pravca – iz Grčke i Srbije.

Glavni tok, sistemom spojenih izbjegličkih sudova vezan je sa Grčkom, odakle preko gudura Albanije, Crne Gore i preko Hercegovine vodi do Sarajeva i dalje do Velike Kladuše.

Granica BiH na crnogorskom pravcu duga je 249 kilometara, a zabačeni putevi su idealni za krijumčarenje ljudi preko slabo branjenih graničnih masiva na kojima još nema sofisticirane tehnologije koju koriste zemlje EU koje se graniče sa Balkanom.

Drugi koridor vodi iz Srbije i daleko je teži za prelazak, pošto granica između BiH i Srbije, duga 357 kilometara, većim dijelom ide riječnim tokom Drine i Save.

Najveći broj ilegalnih prelazaka u BiH dešava se u neposrednoj blizini graničnih prelaza Rača i Mali Zvornik, gdje migranti neometano stižu javnim prevozom iz Beograda.

Granicu prelaze sakriveni u kamionima, željezničkim vagonima i drugim prevoznim sredstvima, preplivavaju rijeke ili koriste čamce, a neki su uz dosta sreće uspješno prepješačili preko željezničkog mosta u blizini Malog Zvornika u trenucima policijske nepažnje.

Većinu migranata u BiH danas čine oni koji su ostali zaglavljeni na Balkanu mnogo duže nego što su planirali, kao što su Sirijci i Iračani, Avganistanci, Pakistanci, Iranci.

Avganistanski maloljetnici i porodice u Srbiji su sa nedavnim smanjenjem kvote za legalan pristup azilnoj proceduri u Mađarskoj izgubili i posljednju nadu da će čekanje u kampovima u Srbiji dati rezultate.

Pakistanci su oduvijek bili samo u tranzitu, novopridošli Iranci žure da napuste Srbiju, svjesni da aktuelni model bezviznog režima bez readmisije neće vječno trajati.

U istraživanju koje je sproveo „Info park“, neki od ispitanika pomenuli su blizinu BiH sa hrvatskim ostrvima i njihov tranzitni potencijal zbog položaja u odnosu na italijansku obalu.

Ilegalni prelazak sa njih, ističe Paunović, bio bi vjerovatno najkraći i najbrži od svih do sada poznatih mediteranskih koridora koji funkcionišu.

Tagovi
Back to top button
Close
Close