9.3 C
Zvornik
24. април 2024.

Dodik: Pravosudne institucije pod snažnim političkim uticajem Sarajeva i stranaca

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da su pravosudne institucije na nivou BiH pod snažnim političkim uticajem iz Sarajeva i stranaca i u kontinuitetu pokazuju loše namjere, što je nepodnošljiva situacija kojom se pokušava održati privid stalnog progona i pod paskom držati rukovodstvo Srpske.

Dodik navodi da su pravosudne institucije na nivou BiH, prije svega, pod uticajem nekih zapadnih ambasada, predvođenih starom američkom administracijom.

„Oni su se upuštali u to da imenuju sudije, predsjednike sudova, članove Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, da određuju ko će biti tužioci. I kada sve to završe onda odlučuju da li neki proces treba ići u pravosudnu obradu i koji će tužilac to da radi“, rekao je Dodik za Radio Republike Srpske, povodom najave Tužilaštva BiH da će uložiti žalbu na odbacivanje optužnice protiv članova Komisije za referendum o Danu Republike Srpske.

Dodik kaže da se, kada je bilo vidljivo da on neće biti procesuiran zbog referenduma, onda otvori situacija u vezi sa „nekim verbalnim deliktom“, što govori o tome da se ovdje ništa nije promijenilo stotinama godina.

„Ljudi iz Sarajeva koji su zadojeni starom tradicijom muslimana na ovim prostorima djeluju po sistemu `kadija te tuži, kadija te sudi`. Јoš ako si prema njihovoj terminologiji `Vlah`, onda si najbolji za osudu“, ističe Dodik.

Prema njegovim riječima, nije nepoznata činjenica udaranja na prvake srpskog naroda na ovim prostorima, još od sječe knezova početkom 19. vijeka, pa sve do danas, podizanjem montiranih optužnica za svakog ko se drzne da štiti nacionalne interese, bez namjere da bilo kome drugom bude oduzeto bilo kakvo pravo.

„Poruka je da se bude poslušnik i da se pokazuje servilnost na način da se radi suprotno interesima vlastitog naroda“, navodi Dodik.

On kaže da je sada evidentan politički uticaj iz Sarajeva na pravosuđe na nivou BiH, gdje je predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić u Sudu i Tužilaštvu BiH, Agenciji za istrage i zaštitu BiH i policiji okupio najbliže rođake kojima se ne može suprotstaviti niko ni u Sarajevu, što se vidjelo u slučaju /lidera Saveza za bolju budućnost/ Fahrudina Radončića.

Dodik napominje da nije riječ samo o potrebi depolitizacije pravosuđa na nivou BiH, već da je problem to što je nakaradno postavljen sistem koji nema ustavnu osnovu i što to nije nešto što je proizašlo iz suverene volje tri naroda i dva entiteta.

„U suštini, kada vidite šta oni rade, to se uopšte ne razlikuje od inkvizicije iz 14. vijeka, kada je bila najrigidnija“, napominje Dodik.
On je podsjetio da od početka ukazuje na to da su pravosudne institucije na nivou BiH samo politički instrument.

„Možda će i da me tuže za priču o zelenoj transverzali. Evo, čuo sam da postoji zelena transverzala koja nikada u njihovim /bošnjačkim/ političkim koncepcijama ne prestaje da bude važna“, naveo je Dodik.

On je podsjetio da je bivši poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić u Foči, kada je načelnik te opštine bio Zdravko Krsmanović, više puta govorio da treba rehabilitovati zelenu transverzalu.

„Hoće li neko možda da nam kaže da ne pomislimo slučajno, jer je to krivična odgovornost, ako neko u Srpskoj kaže da onaj put /Vardište-Višegrad/, kako ga oni predlažu, nije rehabilitacija te zelene transverzale? Da li to znači da Srpska treba da ćuti dok oni provode takve svoje planove?“, pita Dodik.

Predsjednik Srpske poručuje da će put biti građen u Srpskoj samo tamo gdje to odrede vlasti Republike srpske, a ne gdje neko drugi misli da to radi.

„Mi nismo protiv njih, ali ono što oni predlažu jeste protiv nas. Ako hoćete da napravite put, ipak morate da prihvatite odluke Vlade Srpske o putu koji će biti građen na prostoru Republike Srpske“, rekao je Dodik.

BiH fiktivna zemlja

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je BiH fiktivna zemlja u koju su zaljubljeni samo oni koji primaju veliki novac da za nju rade, a u kojoj je Srpska zarobljena i ne može da dosegne maksimalna dostignuća u ekonomiji.

„Srpska ne može da dosegne maksimalna dostignuća u ekonomiji zato što postoji okvir koji se zove BiH, u kojoj je prisutna ogromna koncentracija nametanja volje Zapada. Zapad je napravio iluziju o BiH i takve uslove da se još godinama sprečava bilo kakav razvoj“, rekao je Dodik za Radio Republike Srpske.

On ističe da BiH nije napravila bazični konsenzus ni za vrijeme Dejtona i uz obilatu asistenciju međunarodnog faktora, uz činjenicu da joj je dat ogroman novac, prije svega da bi bile plaćene ogromne operacije stranaca.

„BiH nije uspjela. Danas ćete čuti za BiH da je propala zemlja, da ne može u sebi da artkuliše ili usmjeri ili dođe do zajedničke opšteprihvaćene politike. Jedni vide BiH tamo gdje je nema, neki je ne vide nigdje, nego vide Republiku Srpsku ili hrvatsku nacionalnu zajednicu“, naveo je Dodik.

On kaže da se nikada niko u BiH nije dogovorio o BiH.

„Da li možemo da gradimo budućnost zajedno? Mislim da je ovo malo budućnosti što smo imali od 1996. godine pokazalo da ne može“, smatra Dodik.

On je podsjetio da je Ustav nametnula međunarodna konferencija i da su osnovi zemlje postavljeni na toj konferenciji gdje se nešto posebno nije pitao niko iz BiH.

„To je postavljeno tako da se uspostavi okvir i da se vremenom stvore uslovi da razgraničeni entiteti Dejtonskim mirovnim sporazumom uspostave mir, živeći jedni pored drugih. Poslije su se javile ideje da je Dejtonski sporazum problem, da ne treba da postoji, da iz Sarajeva traže neku strukturu BiH u kojoj bi oni bili dominantni“, naveo je Dodik.

Prema njegovim riječima, u priči o liberalnoj demokratiji, oličenoj u sistemu „jedan čovjek-jedan glas“, manifestovala se bošnjačko-muslimanska većina u BiH koja bi kreirala svu strukturu BiH, a ostali bi bili svedeni na manjinu.

„To je ta dominantna bošnjačka politička struktura i tu nema razlike u onom što su njihove desne ili lijeve političke partije“, ukazuje Dodik.

On smatra da bi možda bilo pametnije da se odmah nakon rata radilo tako da niko nikog ne negira i da se uvažavaju novi realiteti.

Dodik je rekao da niko ne poriče pravo bošnjačkom narodu da voli BiH, ali da oni moraju da shvate da je BiH sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda i da su oni samo jedna trećina ili jedna polovina u svemu tome.

On naglašava da BiH danas ima jasno razgraničene entitetske linije i jasno locirane nadležnosti, i potrebno je izgraditi mehanizam koji bi uvažavao takve nadležnosti.

„Toga nema i zašto bi neko bio u BiH ako nije uvažavan?“, pita Dodik.

On je naglasio da je Republika Srpska stvorena voljom naroda i odbranjena u nemogućim uslovima, zahvaljjući generacijama ljudi – od vojnika, običnih građana, glasača, do ljudi različitih opcija koji su bili u vlasti.

„Sve do danas sačuvana je osnovna ideja, a to je da srpski narod ima svoju državu u BiH kao garanciju da mu se neće desiti ono što mu se desilo 1941. godine“, naglasio je Dodik.

Kada je riječ o izjavi lidera SDA Bakira Izetbegovića da ne treba sarađivati sa Srbima jer se sa njima ništa dobro nije dogodilo, Dodik je naveo da je Bakir Izetbegović „politička olupina“, te da su njegova i politika njegovog oca najviše koštale Bošnjake na ovim prostorima.

Dodik je rekao da je u vrijeme komunističke vlasti u BiH došlo do ekspanzije muslimana, kako su se tada zvali, kao odlučujućeg političkog faktora.

„Hoće li neko da kaže da se u vrijeme Hamdije Pozderca i nekih drugih viđenijih muslimana tog vremena nije gradila priča da se konstituišu muslimani kao politički faktor? To je bio projekt komunističke BiH“, naveo je Dodik.

On je rekao da su Izetbegovići toj političkoj opciji dodali dimenziju radikalizma u pokušaju stvaranja islamske države koju Srbi nisu htjeli, a i Hrvati su to odbili „naknadnom pameću“.

Dodik je napomenuo da je evropski put BiH preduslovljen samim položajem ovog prostora, kao i prostora zemalja bivše Jugoslavije, te da je u središtu Balkana ostalo par država koje treba da „guraju“ svoj put ka EU.

„Kada će to biti ne znam, ali u svakom slučaju ostaje problem neriješenih odnosa u funkcionisanju BiH. Sam evropski put biće odbačen ako će dovesti ili dovodi do unitarizacije BiH“, rekao je Dodik.

Ustavna nadležnost za transport isključivo na entitetima

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da je ustavna nadležnost za transport isključivo na entitetima i da Srpska traži da mehanizam koordinacije bude uključen u rješavanje pitanja Transportne zajednice.

Dodik je rekao da je Republika Srpska samo u aprilu konsultovana da iznese svoje mišljenje o pitanju Transportne zajednice i da je tražila da u taj proces bude uključen mehanizam koordinacije.

„Vidjeli smo da naša putna infrastruktura ne može da zadovolji brzine i terete koji se traže i da bi zbog toga u nekoj prilici ili neprilici mogli da plaćamo i neke kazne“, rekao je Dodik za Radio Republike Srpske.

Prema njegovim riječima, predstavnici Srpske su na to reagovali.
„Mi smo rekli `OK` Transportnoj zajednici, ali problem je vidljiv u više činjenica, od kojih je osnovna ta da je ustavna nadležnost za transport isključivo u entitetima i mi ne možemo da je putem te priče prepustimo u nadležnost Savjet ministara BiH i da oni odlučuju o tome koji će projekti biti ili neće biti“, istakao je Dodik.

On je pojasnio da mehanizam koordinacije u tim procesima podrazumijeva da tijelo, koje bi činili resorni ministri iz Srpske, Federacije BiH i iz Savjeta ministara BiH, donosi politike i utvrđuje programe za Transportnu zajednicu, dok bi sistemom rotacije uvijek neko drugi iz tog tijela predstavljao BiH.

Dodik kaže da u Savjetu ministara BiH tako nešto ne prihvataju zbog čega Republika Srpska ne može dati saglasnost za potpisivanje ugovora o Transportnoj zajednici.

„Mnogo puta su nas prevarili. Zna se da su na tajnoj sjednici donijeli mehanizam koordinacije koji nije odgovarao Srpskoj“, rekao je Dodik i podsjetio da je jedan od uslova kretanja BiH prema EU bio usvajanje mehanizma koordinacije.

On je istakao da je sada problem u tome što se pokušava paralizovati i obesmisliti mehanizam koordinacije.

„Sada je pokošava to vratiti na sistem tihog prenosa nadležnosti na nivo BiH i lociranja određenog broja ljudi koji bi se isključivo bavili transferima nadležnosti“, naglasio je Dodik.

 

(SRNA)

POVEZANO

ISTAKNUTO

IZBOR UREDNIKA

Pratite nas

25,923FanovaLajkuj
1,112PratilacaZaprati
955PratilacaZaprati
1,123PretplatniciPretplatite se