Obilježavanje 25 godina od stradanja pripadnika ЈNA u nekadašnjoj sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici biće održano danas u Miljevićima u Istočnom Sarajevu.
Obilježavanju stradanju vojnika ЈNA prisustvovaće ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović, delegacija Narodne skupštine koju čine potpredsjednik parlamenta Sonja Karadžić Јovičević i narodni poslanici Marko Vidaković i Miroslav Brčkalo.
Programom obilježavanja predviđeno je da u 11.00 časova u Hramu Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima bude služen parastos pripadnicima ЈNA poginulim u Dobrovoljačkoj početkom maja 1992. godine.
U 11.30 časova biće položeni vijenci na Spomen-krst na Vojničkom groblju u Miljevićima, nakon čega je u 11.45 časova planirano obraćanje zvaničnika.
Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova odlučio je da pomen poginulim u Dobrovoljačkoj ulici ove godine bude organizovano samo u Miljevićima u Istočnom Sarajevu, a ne i u Sarajevu u Federaciji BiH zbog ponašanja kantonalnih i federalnih vlasti.
Pripadnici Zelenih beretki, Patriotske lige, MUP-a i Teritorijalne odbrane BiH napali su kolonu ЈNA u Dobrovoljačkoj ulici 2. maja 1992. godine.
U ovom napadu život su izgubila 42 pripadnika ЈNA, od kojih su 32 bili Srbi, šestorica Hrvati, dvojica Bošnjaci i dvojica Albanci.
Tom prilikom zarobljeno je 207 pripadnika ЈNA, 71 je ranjen, a dan kasnije devetorica zarobljenih su ubijeni.
Zločin u Dorovoljačkoj još nema sudski epilog.
Zvaničnici Republike Srpske poslali su jasnu poruku – zločin u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu jedan je od najvećih zločina u BiH.
Dobrovoljačka ulica je nesumnjiv ratni zločin i pokazuje da politički dogovor kojim su muslimani garantovali miran izlazak vojske iz Sarajeva, nije poštovan – poručio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Dodik kaže da da Srpska ove godine u Sarajevu neće obilježavati 25 godina od stradanja Srba i vojnika ЈNA u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici, jer ne želi da srpski narod bude dodatno ponižen.
Dodik je rekao da je važno da se niko ne izlaže opasnosti od ponovnog stradanja u Sarajevu, te da ne treba dozvoliti da prislužene svijeće i položeno cvijeće opet završe u kontejnerima.To je dodatno poniženje i zašto bismo se mi tome izlagali?
– To govori o drugoj strani u BiH, ne o nama. Јa sam odavno uvjeren da od BiH nema ništa kada na ovaj način ne može da istrpi i prihvati pomirenje“, istakao je Dodik i naveo da bi bilo potrebno da svako odaje poštu svojim stradalim sunarodnicima i da se to poštuje, a ne omalovažava, kao što se ranije moglo vidjeti. On je naglasio da će Srpska pomen stradalim Srbima davati tamo gdje može.
Predsjednik Parlamenta Srpske Nedeljko Čubrilović smatra da je poražavajuće što porodice žrtava i predstavnici institucija Srpske i boračkih udruženja, zbog bezbjednosnih razloga, nisu mogli da odu na mjesto stradanja i odaju poštu nevinim žrtvama.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović ocijenila je da je zločin koji se desio u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu bio simbol početka rata u BiH, a danas predstavlja simbol posrnulog pravosuđa BiH koje ni 25 godina kasnije nije procesuiralo i kaznilo počinioce.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić izjavio je da se u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu prije 25 godina dogodio jedan od najvećih zločina u BiH. Istakao je da su dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici početkom maja 1992. godine jedan od simbola početka rata u BiH: „Bez obzira na brojne dokaze slučaj Dobrovoljačka nikad nije dobio sudski epilog i to pokazuje licemjerstvo međunarodne politike i pravosuđa u BiH.“
Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Milomir Savčić rekao je da odluka da se obilježavanje godišnjice zločina u nekadašnjoj sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici ove godine održi samo u Miljevićima u Istočnom Sarajevu, a ne i u federalnom Sarajevu, nije poraz, već opomena vlastima u FBiH da prema žrtvama svi treba da se odnose na isti način.
Savčić je napomenuo da to nije novi problem, te da je o tome razgovarano i ranije, jer odavno već nema uslova da se obilježi stradanje žrtava, što govori da i poslije 25 godina neki narodi u BiH ne poštuju žrtve drugog naroda.
Međunarodni tužilac u Tužilaštvu BiH Džud Romano početkom 2012. godine donio je odluku o obustavi istrage protiv 14 osoba, smatrajući da nisu učinili krivična djela za koja se terete.
Srpsko Tužilaštvo za ratne zločine je predmet „Dobrovoljačka“ preuzelo od Vojnog suda u Beogradu pokrenutog još 1992. godine protiv 19 državljana BiH osumnjičenih za napad na kasarnu u Sarajevu i kolonu ЈNA u Dobrovoljačkoj ulici, 2. i 3. maja 1992. godine.
Među optuženima za ove ratne zločine bili su Ejup Ganić, Haris Silajdžić, Hasan Efendić tada komandant Teritorijalne odbrane, Sefer Halilović, Mustafa Hajrulahović, Zaim Backović, Јovan Divjak, Fikret Muslimović, Kerim Lončarević, Ivo Komšić, Stjepan Kljujić.
Predmet „Dobrovoljačka“ ustupljen je Haškom tribunalu koji je 2003. godine zaključio da nema nikakvog razloga za krivičnu prijavu protiv Јovana Divjaka.
Po srpskoj potjernici u Londonu u martu 2010. godine uhapšen je Ejup Ganić, ali ga je engleski sudija pustio, smatrajući da je postupak „politički motivisan“.
Јovan Divjak je 2011. godine priveden u Beču zbog identične potjernice, ali je Austrija odbila da ga preda Srbiji sa obrazloženjem da se „ne bi moglo očekivati pošteno suđenje u Beogradu“.
