18.1 C
Zvornik
29. март 2024.

Mračna strana genija: Tesla je budućnost video u eugenici

Portal Motherboard je objavio zanimljiv komentar o Nikoli Tesli, a čije najupečatljivije djelove prenosi index.hr.

Tokom prošle decenije, lik i djelo Nikole Tesle napokon je doživio priznanje u popularnoj kulturi.

Njegova životna priča je inspirisala popularni članak Oatmila, najsmješniju epizodu „Pijane istorije“ (Drunk History) svih vremena i iznenađujuću ulogu Dejvida Bouvija kao genija u filmu „Prestiž“. Postao je nezaobilazan u popularnoj kulturi, a Teslino memorijalno društvo je na dobrom putu da njegov rođendan, 10. jul, proglasi za Dan Nikole Tesle.

Jedan od najuticajnijih mislilaca

Ovaj talas ljubavi prema Tesli posljednjih godina potvrđuje njegov doprinos kao jednog od najuticajnijih mislilaca svih vremena. Takođe je i dirljiv, s obzirom na neslavan završetak njegovog života kada je usamljen i siromašan preminuo 1943, dok je njegov rad decenijama kasnije gotovo potpuno zaboravljen. Sličan fenomen se trenutno događa i matematičaru Alanu Tjuringu, čije su posljednje godine bile još tragičnije od Teslinih, a doprinosi podjednako uticajni.

Ali, za razliku od Tjuringa, Tesla je imao neke „mrlje“ u svojoj naučnoj karijeri. (Izazivam vas, nađite nešto negativno o Tjuringu; tip je zloslutno savršen). I dok je zakasnelo poštovanje Tesle ugodno, nema ničega zabavnijeg od nalaženja prljavih detalja.

A koji je bolji način od skidanja Tesle sa pijedestala od podsjećanja na njegove stavove o eugenici? Pa to su bile 1930-te, mogli biste reći. Eugenika je tada bila popularna. Ali, svako ko brani Teslu „istorijskim kontekstom“ nikada zapravo nije pročitao šta je on rekao o ovoj temi.

Univerzalna eugenika?

„Godine 2100., eugenika će biti univerzalno uspostavljena“, napisao je Tesla u izdanju Liberti magazina iz februara 1935. godine u okviru članka u kojemu predviđa budućnost. „U prošlim vremenima, zakon jačeg je iskorijenjivao minje poželjan korov. Čovjekov nov osjećaj sažaljenja je počeo da se miješa u surov način funkcioniranja prirode. Zbog ovoga i dalje održavamo u životu nesposobne.“

Najproblematičniji dio ovog citata je Teslina upotreba riječi „manje poželjan korov“ i njegov jasan prezir prema „novim osjećajem sažaljenja.“ Ali njegove ideje takođe odaju problematično razmišljanje o prirodnoj selekciji na naučnom nivou. Tesla je napravio uobičajenu grešku poistovećivanja „preživljavanja najjačih“ i preživljavanja pojedinaca koji zaslužuju da prenose svoje gene koji su nekako zaslužili pravo na reprodukciju.

Ali kao što svaki evolucijski biolog zna, „selekcija“ nije ni približno aktivan proces, kako sama riječ nagoveštava. „Najjači“ su djelimično srećom; kada se novo utočište oslobodi, organizam s najboljom kombinacijom atributa za upotrebu tog okruženja će tokom vremena biti uspješniji od drugih. Dinosaurusi su bili više nego sposobna grupa koja je živjela milionima godina, ali bacite jedan asteroid na njih i odjednom su ptice i sisavci bolje opremljeni za preživljavanje.

Ekstremni stavovi

Nažalost, Teslini stavovi postaju još ekstremniji: „Jedina metoda kompatibilna našoj predstavi civilizacije i rase je sprečavanje razmnožavanja nesposobnih sterilizacijom i svjesno vođenje instinkta za parenjem“, napisao je. „Nekoliko evropskih i američkih zemalja sterilizuju kriminalce i lude. Ovo nije dovoljno. Eugenici teže ka tome da se oteža stupanje u brakove.“

„Svakako nikome ko nije pogodan roditelj ne treba dopustiti potomstvo“, nastavio je. „Jedan vijek od danas, biće podjednako nevjerovatno da se normalna osoba pari s eugenički nepodobnom osobom kao i da se uda za kriminalca.“

Što znači „pogodan“? Ko je „eugenički nepodoban“? Činjenica da Tesla izdvaja „lude“ takođe pokazuje manjak samosvijesti. Imamo čovjeka koji je kompulzivno gnječio prste na nogama po sto puta tokom noći, računao kubikažu svakog obroka i zaljubio se u goluba. On je jednostavno bio arhetip ludog naučnika i lako bi potpao pod kategoriju „ludaka“ koju navodi.

Pokoja packa

I dok je neobjašnjiva podrška eugenike bila Teslina najveća mrlja, nije mu bila i jedina. Smatrao je da su stimulansi poput kafe i čaja „otrovi“ i da će nestati do 2000. godine, ali je u istom paragrafu hvalio alkohol kao „raznovrsni eliksir života.“

Iako ga je na početku karijere svakako finansijski prešao Tomas Edison, njegovi kasniji problemi s novcem su isključivo njegova krivica. Da ni ne spominjemo njegove tvrdnje da je napravio mašinu za potres koji mu je uništio laboratoriju.

Nema sumnje da su Tesline genijalne ideje bile brojnije od njegovih loših stavova i da zaslužuje posthumnu slavu koja mu se ukazuje. Ali ne bi bilo fer da prođe Teslin rođendan, a da mu se ne udijeli po koja packa.

POVEZANO

ISTAKNUTO

IZBOR UREDNIKA

Pratite nas

25,923FanovaLajkuj
1,112PratilacaZaprati
955PratilacaZaprati
1,123PretplatniciPretplatite se