Uncategorized

Kremlj počinje da brine zbog Trampa: Da li je Putin konačno shvatio sa kim ima posla?

Prije samo godinu dana, vladajuće strukture u Rusiji vjerovatno nisu ni sanjale da će osim stogodišnjice Oktobarske revolucije, u 2017. godini slaviti i jednu daleko aktuelniju promenu režima – onu u SAD. Radikalna promjena koju je donijela pobjeda Donalda Trampa na predsjedničkim izborima, međutim, u potpunosti je okupirala maštu i strahove ruske elite.

Već od samog početka mandata, Tramp se postavio kao revolucionar, nameren da razmontira „stari režim“ i establišment koji decenijama upravlja Sjedinjenim Državama. Trampov glavni strateg Stiven Benon, sam je rekao kako se Tramp pozicionira kao glovalni vođa antiglobalnog, anti-elitističkog, anti-liberalnog i anti-establišment pokreta koji je suštinski nacionalistički.

Ruski političari, s druge strane, zbog svoje opsjednutosti obojenim revolucijama, mogu bolje razumjeti političku promenu u Vašingtonu. U mnogome, oni su u sličnoj situaciji kao nemački političari prije sto godina. Davne 1917. godine, njemačka vlada je shvatila da ukoliko želi pobjedu u ratu, neošhodna je revolucija u Rusiji. Ipak, do početka 1918. rat još nije bio gotov, a u Berlinu su već strahovali da će se revolucija proširiti i na sam rajh.

Po svemu sudeći, isti strah javlja se danas u ruskom političkom vrhu.

Zbog pobjede Trampa, ruska pozicija kompleksna

Sada kada je Tramp definitivno u Bijeloj kući, ruska pozicija postala je nevjerovatnokompleksna. Potencijalna normalizacija odnosa i ukidanje sankcija svakako su dobrodošli u Kremlju. Međutim, Trampova era donosi i veliku finanijsku nestabilnost, izazvanu povlačenjem SAD iz brojnih sporazuma, što je posljednje što Moskvi i njenoj ekonomiji sada treba.

Istovremeno, uz prisustvo Trampa na globalnoj sceni, Putin je izgubio monopol na nepredvidivost.

Putinova strateška sposobnost omogućila je Kremlju da šokira svijet odlučnim potezima kojima je Rusija prekršila norme međunarodnog prava, a ipak iz svega izašla manje više neokrnjena, čak i jača nego prije nego što je taj potez povukla.

Uz još jednog nepredivog vođu na čelu supersile, Putin će morati daleko opreznije kako da održi balans u svijetu, s obzirom da se radi o čoveku koji takođe raspolaže velikim nuklearnim arsenalom.

Prvi put u nekoliko poslednjih godina, svijet je nervozniji oko toga šta će neko drugi (Tramp) uraditi sljedeće, a ne šta će Putin uraditi sljedeće.

Čak i na domaćem planu Tramp ne ide Putinu na ruku – ruskom predsjedniku je sada mnogo teže da igra na antiamerička osjećanja, kada je narod Amerike izabrao anti-establišment kandidata kojeg su demokrate predvođene Hilari i Obamom opisale kao „Putinovu marionetu“.

Kremlj se plaši Trampovog opoziva

Jedino čega se Kremlj sada više plaši od samog Trampa, jeste mogućnosti da Tramp bude opozvan ili likvidiran. Takav razvoj događaja vjerovatno bi otvorio vrata žestokoj anti-ruskoj kampanji u Vašingtonu, koja bi se dolaskom novog predsjednika iz redova Demokrata mogla materijalizovati na veoma nezgodne načine.

Usljed toga, Moskva je donekle geopolitički talac opstanka čoveka koji je zakomplikovao njen odnos sa dva ključna saveznika – Kinom i Iranom. Moskva želi normalizaciju odnosa sa Zapadom, ali ne po cenu pridruživanja anti-kineskoj koaliciji, koju Tramp čini se želi da oformi.

Štaviše, Rusija kao dom preko 20 miliona muslimana, ne može sebi da priušti da se svrsta na stranu retorike kakva je Trampova.

Ono što je s tačke gledišta Kremlja, međutim, najopasnije jeste to da nacionalistički krugovi u Rusiji zavole Trampove metode. U januaru – prvi put od kada je Putin došao na vlast – ime ruskog predsjednika nije bilo najpominjanija reč u novinama. To je bilo ime američkog predsjednika.

Tagovi
Prikaži više

Povezani članci

Back to top button
Close
Close