LIFESTYLE

Ovo niste znali o zimi

Svake zime najmanje jedan septilion (koji se piše sa 24 nule) snježnih kristala padne sa neba. Prosječna pahulja putuje brzinom od oko pet kilometara na sat, a tokom jedne snježne oluje može pasti 39 miliona tona snijega.

Da li ste se ikada zapitali u kom gradu pada najviše snijega? Gdje je zimi najhladnije? Ko zbog niskih temperatura bježi u Meksiko? Zašto Napoleon nije volio mraz?

Dobro se utoplite i nastavite da čitate.

Najhladnije godišnje doba krije mnoge tajne poput one da su po njemu u anglosaksonskoj kulturi brojane godine, pa je dijete, na primjer, bilo dvije zime staro. A u Britanskoj Kolumbiji, čak i danas, pripadnici indijanskog plemena Kvakiutl na početku zime mijenjaju imena u ona svojih predaka jer smatraju da će ih to zaštititi od duhova pokojnika koji se, vjeruju, vraćaju u ovom periodu godine.

I ne plaše se samo Indijanci zime. Neki ljudi pate od hionofobije – straha od snijega, posebno od zarobljenosti u istom. A uplašili su se i vojnici u utvrđenju Fort Keog u Montani te davne 1887. godine, 28. januara kada je s neba pala pahulja široka 40 santimetara, a debela 20. Djeluje nemoguće, ali riječ je o najvećoj zabilježenoj pahulji na svijetu prema Ginisivoj knjizi rekorda.

Padao je, ipak, snijeg i tamo gdje ga ne zamišljate – od Sahare do Havaja. Prije šest godina, zbog neuobičajeno hladnog fronta sa Antarktika, stigao je i do jednog od najsuvljih područja na svijetu, pustinje Atakama u Čileu. Ali, sve je to „smijurija“ za Amori u sjevernom Japanu koji, sa prosječnih osam metara snega svake godine, nosi titulu najsnježnijeg grada na planeti.

A kada u urbanim područjima padne neuobičajeno mnogo pahulja, čelnici gradova se hvataju za glavu jer količina sniježnog pokrivača premašuje mogućnost grada da se sa njim izbori. Tada se snijeg obično odvozi na udaljena parkirališta i druge široke, otvorene prostore da „čeka“ ljepše vrijeme. Tokom neuobičajeno snježnih sezona, gradovi su bili prinuđeni da ga odlažu i u okean, što je izazvalo kritike zaštitnika životne sredine. Neki gradovi odlučili su da nabave mašine koje pomoću vrele vode tope 30 do 50 tona snijega po satu. Ali, ne samo da je ovo rješenje skupo jer jedna mašina košta oko 200.000 dolara, već i ugrožava ekologiju, zato što se potroši čak 230 l nafte za 60 minuta.

Rusija ima više problema sa mrazom. Za neslavni rekord najhladnije zemlje na svijetu zaslužan je Sibir u kom se 1974. godine temperatura spustila na -71 stepeni Celzijusa. Nadaleko poznate ruske zime toliko su ekstremne da služe i kao odbrana od rata. Pa tako, car Aleksandar I nije želio da uđe u mirovne pregovore sa Napoleonom, nego je pustio da zima uradi svoje i otjera francuske osvajače. Među prvih pet najhladnijih zemalja svijeta su i Kanada, Mongolija, Finska i Island. One, ipak, imaju tropsku temperaturu ako se uporede sa Antarktikom gdje je na stanici Vostok 1983. godine izmjereno -89 stepena Celzijusa što je najniža ikad zabilježena temperatura.

A ako danas uhvatite sebe kako kažete da je vrijeme ludo, treba da znate da je 10. januar 1911. godine u Južnoj Dakoti osvanuo sa prijatnih 12 stepeni Celzijusa, da bi u roku od samo 15 minuta, temperatura pala na -13 stepeni. Riječ je o najbržem temperaturnom padu u istoriji.

Takve šokove ne doživljava jedan insekt na Novom Zelandu, koji se potpuno zamrzne kada temperature padnu da bi se, kad otopli, odledio i nastavio sa svojim aktivnostima kao da ništa nije bilo. Njegov kolega iz Sjeverne Amerike, kraljevski leptir leti u Meksiko i tako postaje jedini insekt koji svake godine migrira u topliju klimu udaljenu 4.000 kilometara.

I na kraju, nauka je potvrdila ono što svi dobro znamo iz prakse: Snješko Belić se najbolje pravi od vlažnog snijega. Idealni odnos snijega i vode je 5:1, izračunali su naučnici. A najvišeg su napravili stanovnici Betela u američkoj državi Mejn u februaru 1999. godine. Bio je to impresivni Snješko visok čak 35 metara.

Tagovi
Back to top button
Close
Close