Prvog decembra svake godine obilježava se Svjetski dan borbe protiv AIDS-a, koji za cilj ima podizanje svijesti kod ljudi kako bi se ujedinili u borbi protiv HIV-a, koji je postao najkritičnija epidemija u zabilježenoj istoriji. Svjetski dan borbe protiv AIDS-a prvi put je obilježen 1988. godine i prvi je ikada globalni dan zdravlja.
Danas je nauka dosta napredovala u terapiji HIV-a i postoje zakoni koji štite osobe koje žive sa HIV-om. Ali i uprkos ovome, ljudi uglavnom ne znaju kako da zaštite sebe i druge od HIV-a i stigma i diskriminacija su ostali realnost za mnoge ljude koji žive sa HIV-om.
Svjetski dan borbe protiv AIDS-a je važan da podsjeti javnost i vlade da HIV nije nestao – da postoji i dalje vitalna potreba da se sakupe sredstva, podigne svijest, pobijede predrasude i poboljša obrazovanje. Jedna od najvećih predrasuda u vezi s HIV-om jeste da se veže isključivo za homoseksualnu populaciju, kao i osobe koje intravenozno uzimaju droge.
Istina je kako se ovim virusom može zaraziti svako ko i u neznanju dođe u kontakt sa zaraženim tjelesnim tečnostima poput krvi, kao što je slučaj kod transfuzije netestirane ili neadekvatno testirane krvi. Prvi registrovani slučaj HIV/AIDS-a u Bosni i Hercegovini je zabilježen 1986. godine. Prema pisanju medija iz juna, BiH je jedna od zemalja koje još imaju najnižu stopu oboljelih od HIV/AIDS-a, što je rezultat napora koji su godinama zajednički ulagale međunarodne organizacije i bh. institucije. Statistike pokazuju kako se Bosna i Hercegovina ubraja u grupu zemalja s niskom prevalencijom HIV-a, manjom od jedan odsto u opštoj populaciji i manjom od pet odsto u populaciji s rizikom. U susjednim zemljama ovaj broj je mnogo veći.
Kako se prenosi
HIV se prenosi razmjenom određenih tjelesnih tečnosti – krvi, vaginalnog sekreta, sperme i mlijeka za dojenje. *virus HIV-a živi u tjelesnim tečnostima i prenosi se kada te tečnosti prodru u krvotok * nezaštićenim seksom (vaginalnim, analnim ili oralnim) sa zaraženom osobom * zajedničkom upotrebom igala ili špriceva (prilikom ubrizgavanje droge) sa zaraženom osobom * trudnoćom, rođenjem ili dojenjem kada je majka zaražena HIV-om
Ne prenosi se
Poljupcem, grljenjem, dodirom, kihanjem, kašljanjem, bavljenjem sportom, korištenjem istog pribora za jelo ili toaleta. Ne postoje zablježeni slučajevi prenošenja zaraze pljuvačkom, znojem ili suzama. Šta više, ni komarci, buve ili drugi insekti ne prenose HIV. Na Svjetski dan borbe protiv AIDS-a pokušava se skrenuti pažnja na tri ključne poruke: – Informišite se – Budite odgovorni i brinite o zdravlju – Idite na preglede, testiranje i savjetovanje
Šta je HIV, a šta AIDS
AIDS (od engleskog: acquired immune deficiency syndrome) je bolest imunog sistema, sa najčešće fatalnim ishodom. Ovu bolest uzrokuje virus HIV (humani imunodeficijentni virus), koji pogađa ljudski imuni sistem i otežava borbu protiv bakterija, ostalih virusa, infekcija i bolesti. Osoba koja je zaražena HIV virusom ne mora i da oboli od AIDS-a, a često se dešava da zaraženi godinama ne znaju da u sebi imaju HIV, jer simptomi mogu da se jave mnogo kasnije od datuma inficiranja.
Brojke
25 miliona ljudi ubila ova bolest između 1981. i 2007. 33,2 miliona ljudi širom svijeta živi s HIV-om/AIDS-om od 2007. godine 10% se svake godine poveća broj oboljelih 25 do 49 najveći se broj novih slučajeva otkriva u ovoj dobi.
