Sve izvjesnija likvidacija Banke Srpske neće izazvati velike potrese na bankarskom tržištu u BiH, ali će veliku štetu pretrpjeti javna preduzeća i budžeti lokalnih zajednica koji u toj banci imaju depozite veće od 50.000 maraka, smatraju domaći analitičari i bankari.
Iako je bilo očekivano, Vlada RS na jučerašnjoj sjednici nije razmatrala rješenje Agencije za bankarstvo RS kojim je predviđeno oduzimanje dozvole za rad Banci Srpske, tako da u toku jučerašnjeg dana nije bio poznat stav Vlade kao većinskog vlasnika.
Podsjećamo da je Agencija za bankarstvo RS 27. aprila ove godine donijela rješenje o oduzimanju dozvole za rad Banci Srpske, koje još nije konačno. Rok koji je imala Vlada RS da uloži prigovor na rješenje Agencije ističe danas, a iz Agencije za bankarstvo RS su rekli da će konačnost rješenja objaviti čim ono to i postane.
Milorad Dodik, predsjednik RS, rekao je juče da nije dobro što je pokrenut postupak likvidacije Banke Srpske.
“Agencija za bankarstvo RS je imala svoje razloge za pokretanje postupka likvidacije Banke Srpske, ali mislim da nije dobro što je to urađeno. Međunarodni monetarni fond prihvatio je rekonstrukciju ove banke, jer bismo u narednih nekoliko godina mogli da obezbijedimo depozite”, rekao je Dodik.
On je istakao da likvidacija Banke Srpske neće izazvati značajne gubitke i da će se pokušati u narednom periodu naplatiti plasmani koje je imala.
“Depozitarima će biti vraćen novac, a štednja građana će biti nadoknađena posredstvom institucija koje su zadužene za isplate depozita do 50.000 KM”, dodao je Dodik.
Prema njegovim riječima, godinama su institucije RS pokušavale da Banku Srpske osposobe za kvalitetno funkcionisanje.
Radovan Bajić, član Upravnog odbora Udruženja banaka BiH, rekao je da eventualna likvidacija Banke Srpske ne bi trebalo da ima uticaja na ukupni bankarski sektor, jer je on ipak stabilan. Dodao je da je dobro osmišljen sistem osiguranja depozita i da su to sredstva kojima fond raspolaže, te istakao da su prethodno isplaćena sredstva za Bobar banku praktično nadoknađena.
“Svakako da to oko Banke Srpske na izvjestan način uliva malo nepovjerenje, ali čini mi se da je već duži period bilo jasno da je moguće da do toga dođe i da su komitenti praktično imali to na umu”, rekao je Bajić.
On je pretpostavio da je Banka Srpske u takvoj poziciji da se od imovine može obezbijediti da se nadoknade depoziti, i istakao da uvijek na kraju najveće posljedice ima akcionar banke.
Marko Đogo, predsjednik Sekcije za bankarstvo u Udruženju ekonomista RS – SWOT, smatra da je likvidacija manje zlo nego plan za reorganizaciju Banke Srpske.
“Taj plan nije bio realan, jer institucije RS nemaju kapacitete da od Banke Srpske naprave bilo koju instituciju koja bi nekim monopolskim položajem mogla izvući dovoljno prihoda, kako bi vratili depozite. Kada nekom kažete da će vam depoziti biti vraćeni ako institucija nastavi raditi u narednih pet godina, to djeluje poprilično neozbiljno”, rekao je Đogo i dodao da smatra da je između dva zla likvidacija manje zlo.
I on smatra da eventualna likvidacija Banke Srpske neće izazvati posljedice po bankarski sektor u BiH. Ipak, rekao je da može biti političkih posljedica, “jer su državna preduzeća ta koja će ostati kratka za svoje depozite koje su držala u Banci Srpske”.
Podsjećamo da ukupni depoziti u Banci Srpske iznose oko 150 miliona maraka, od čega su osigurani oko 55 miliona maraka. Nakon što i zvanično bude pokrenuta likvidacija sigurno će biti isplaćeno tih 55 miliona KM osiguranih depozita, jer se radi u ulozima građana i firmi čiji pojedinačni iznosi ne prelaze 50.000 KM i čiju isplatu garantuje Agencija za osiguranje depozita BiH.
Preostalih 95 miliona KM koji nisu osigurani biće isplaćeno u skladu sa raspoloživim novcem od naplate kredita i prodaje imovine banke. Među neosiguranim depozitima najviše je novca javnog sektora. Koliko smo uspjeli saznati, “Elektroprenos BiH” u Banci Srpske ima oko 10 miliona KM depozita, a Garantni fond RS 3,5 miliona maraka.
