Crna hronikanaslovnaVIJESTI

Hag: Karadžić traži statusnu konferenciju

HAG – Prvi predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić zatražio je statusnu konferenciju što je prije moguće na kojoj će se razmotriti pitanja u vezi sa njegovom žalbom na presudu koja je izrečena protiv njega 24. marta 2016. godine, kao i u vezi sa njegovim zdravstvenim stanjem.

U skladu sa propisima 56 i 69, Karadžić traži da predsjednik suda odredi apelaciono vijeće za ovaj slučaj, a da sudija za pred-žalbeni postupak sazove statusnu konferenciju.

Prema propisima 55 i 69, Žalbeno vijeće može da održi statusnu konferenciju prije podnošenja žalbe.

Karadžić u svom podnesku podsjeća da je presuda protiv njega iznijeta na 2.588 strana, što je dužina bez presedana u slučaju velike širine, te da on nije u mogućnosti da ispuni uslove propisa 133, odnosno 30 dana za period podnošenja žalbe. „Prema tome, diskusija o i sporazum o realnom vremenskom okviru za podnošenje žalbe promovisaće upravljanje ovim slučajem i izbjeći će višestruke zahtjeve za produženjem vremena i nesigurnosti u vezi sa tim“, navodi se u podnesku.

Karadžić, takođe, primjećuje da je finansiranje njegove žalbe od Mehanizma značajno oštećeno njegovom sposobnošću da se uklopi u vremenski okvir predviđen propisima. U podnesku se navodi da su nedovoljna pravna pomoć kao i namjera Sekretarijata suda da traži finansijski doprinos od Karadžića, što on ne može da ispuni, onemogućili Karadžićevog advokata da formira tim za odbranu.

On je podsjetio da postoji formalni postupak za rješavanje pitanja pravne pomoći, ali da za to treba vrijeme.

U drugom podnesku Karadžić je zatražio da se tužilaštvu naloži, takođe, u skladu sa propisom 55, da pribavi i pokaže izjave i svjedočenja svjedoka tužilaštva u nacionalnim postupcima.

U podnesku se podsjeća da su postupci pred Mehanizmom javni, osim ukoliko postoje izuzetni razlozi da ostanu povjerljivi. Međutim, nacionalne vlasti i pravnici redovno su podnosili zahtjeve za različitim zaštitnim mjerama i za otkrivanje izjava i svjedočenja i zaštićenih svjedoka tužilaštva za korištenje u nacionalnim krivičnim istragama i postupcima jednostrane prirode /ex parte/ ne obavještavajući odbranu.

Odbrana je zainteresovana da zna kada su takve aplikacije podnijete jer one ukazuju na vjerovatnoću da će od svjedoka biti tražen ili razgovor ili svjedočenje u tim nacionalnim postupcima. „Takve naknadne izjave ili svjedočenja predstavljaju materijal za odbranu po žalbi prema propisu 71 (B), jer mogu da sadrže nove ili kontradiktorne informacije oslobađajuće prirode i, tamo gdje je to značajno, mogu da budu predmet zahtjeva prihvatanja dodatnih dokaza po žalbi u skladu sa propisom 142“, navodi se u podnesku. Zbog ex parte prirode postupka Karadžiću nema drugi način da zna kada je materijal tražen ili objelodanjen nacionalnim vlastima niti na koje svjedoke se ti zahtjevi odnose. „Karadžić ne može da sam kontaktira nacionalne vlasti da bi probavio takve izjaave ili svjedočenja od svjedoka tužilaštva, koji su svjedočili u ovom slučaju“, navodi se u ovom podnesku, koji je potpisao Piter Robinson, član Pravnog tima savjetnika Radovana Karadžića.

SRNA

Tagovi
Back to top button
Close
Close