MOSKVA – Vladimir Putin je 26. marta 2000. godine izabran za predsjednika Ruske Federacije – stupio je na dužnost obećavajući vraćanje samopoštovanja Rusima i upozorio da NATO na Istoku predstavlja prijetnju.
Na dužnost predsjednika stupio je 7. maja 2000. godine, nakon Borisa Jeljcina, koji je istakao da je to bila prva demokratska predaja vlasti u cijeloj ruskoj istoriji.
Putinovo doba počelo je vizijom nove Rusije.
„Želimo slobodnu, prosperitetnu, bogatu, jaku i civilizovanu Rusiju, državu čiji će građani biti ponosni i poštovani u svijetu“, rekao je tada Putin u svom govoru.
Sličnu poruku Rusi su priželjkivali da čuju jer je tokom Jeljcinove vladavine Rusija bila na ivici katastrofe.
Penzioneri su prodavali komade namještaja iz svojih domova kako bi preživjeli, a vojska i njeni pripadnici bili su na ivici egzistencije poslije ratova u Čečeniji.
Tokom režima Borisa Jeljcina devedesetih godina, Rusija je vodila politiku skoro apsolutne saradnje sa NATO, što se u potpunosti promijenilo dolaskom Putina.
„Dok je Jeljcin bio u američkom malom džepu, Putin je na američkoj kičmi“, objašnjava „Gardijan“.
Od svog prvog intervjua za zapadne medije, Putin je svoju spoljnopolitičku retoriku zasnivao na upozorenjima o ekspanziji NATO-a.
Pažljivo je dozirao taj stav, sve dok Rusija nije vojno dorasla Amerikancima i njihovim saveznicima. Putin je povećao ovlašćenja predsjednika 2004. godine, kada je potpisao Zakon koji omogućava šefu države da imenuje regionalne guvernere.
Do kraja Putinovog drugog mandata u maju 2008. godine Rusija se promijenila. Najveći gradovi bili su gotovo neprepoznatljivi, povećane plate stizale su na vrijeme. Životni standard Rusa je porastao, a BDP u odnosu na 1999. godinu skočio je za skoro 600 odsto.
Tokom 2006. godine BDP je iznosio 764 milijarde dolara, dok je 2014. godine iznosio 2.097 milijardi dolara.
On se nakon četiri godine provedene na funkciji premijera 2012. godine vratio na funkciju predsjednika, a ruska Duma usvojila je izmjene Zakona kojom se mandat predsjednika povećava sa četiri na šest godina.
Ruski predsjednik danas uživa ogromnu podršku od skoro 80 odsto birača.
On je lider koji je rekao „NJet!“ Americi, EU i NATO-u. Nosi epitete od „narodnog čovjeka“ i patriote do „ruskog supermena“. Naročito je upečatljiv njegov imidž jer se bavi džudoom, plivanjem, dobre je fizičke kondicije i ima zdrave životne navike.
U odnosu na ostale političke lidere, Putin se izdvojio kao „najmuževniji predsjednik na svijetu“.
Putin se zalaže za „očuvanje ruske kulture, moralnih i tradicionalnih vrijednosti“.
U skladu s tim, regulisani su i određeni zakoni. Poštuje se tradicionalna heteroseksualna porodica, kao i vrijednosti Ruske pravoslavne crkve
SRNA
