12 C
Zvornik
26. септембра 2022.

Nanić: Državni ili privatni fakultet, tema samo kod nas

SARAJEVO – Ukoliko Strategija razvoja obrazovanja Republike Srpske, koju je usvojila Vlada prođe skupštinsku proceduru, to bi značilo ukidanje studija medicine, prava i pedagogije na svim privatnim fakultetima.

U Agenciji za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta u Bosni i Hercegovini razgovarali smo sa Huseinom Nanićem, koji je istakao da se BiH kao država opredijelila za integracije u najširem smislu riječi, pogotovo kroz evropske dokumente – Bolonjski proces i Reformsku agendu.

To podrazumijeva otvorenost u visokom obrazovanju u svakom smislu te riječi.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, na posao čeka 1.600 pravnika, vše od 900 svršenika zdravstvenih studija, 290 vaspitača i 700 učitelja.

Nanić je kazao da je sistem visokog školstva ugrađen na dva načina, Univerzitet i Visoka škola. U BiH 50 ustanova ima dozvolu za rad, od toga su 23 univerziteta i 27 visokih škola, sa 1.500 studijskih programa.

On je istakao da je u skladu sa preuzetim obavezama da svaka od registrovanih instutucija visokog obrazovanja dužna da se akredituje nakon izdavanja dozvole za rad.

Što se procesa provjere kvalitete ustanove tiče, Nanić je kazao da vlasti obrazovanja podnose zahtjev za akreditaciju, a do sada ih je od navedenih 50 prošlo 30, dok ih je 18 već upisano u registar.

O ukidanju studija medicine, prava i pedagogije na svim privatnim fakultetima kazao je: „Detalje ukidanja ne znam. Ali znam da niko ne može mijenjati stvari koje su činjenica. Akreditacija vrijedi pet godina, nalaze se u državnom registru i diplome koje izdaju su im akreditovane.“

Istakao je i pristune društvene predrasude o javnim, odnosno državnim ustanovama visokog obrazovanja i pravtnim.

„Kvalitet, odnosno koliko je fakultet dobar i koliko je loš je jedini kriterij koji bi trebao da bude. A kriterij je jedinstven za sve akreditacije. Treba otvoriti priču sistemske analize. Da li BiH možda ima kapacitete za 50 visokoškolskih ustanova? One su dobile dozvole za rad od ministarstva. Da li mogu odoljeti pritiscima, da se provjeri kvalitet prije izdavanja licence. Oblik vlasništva nije bitan, nego da li ima sve potrebne resurse. Da li su studenti zainteresovani? Vlasništvo je promašena tema“, istakao je Nanić.

Kazao je i to da te teme u EU nema, nego se samo cijeni kvalitet.

„Privatni fakulteti su stvar dojma, a ne stvarnih pokazatelja. Ne možemo napraviti rangiranje kvalitete na visokoškolskim ustanovama. Odjek iz prošlosti je da je javno dobro, a privatno loše“, naglasio je Nanić.

Istakao je da u BiH ima jako dobrih privatnih fakulteta, ali da je to pravo široka tema za raspravu. Ako strategija prođe proceduru, šta onda?

„Izdvajaju se tri studijska programa u prijedlogu. Postoje razlozi za to. Da li je neki važniji od drugog – ovdje treba isključiti eksperte i struku da kažu u kom pravcu će ići naše obrazovanje. Granice tu ne postoje, a mi smo se opredijelili za mobilnost. Tako se to radi u svijetu, i to ne može biti zatvorena priča. Svako lokaliziranje nema smisla“, pojasnio je Nanić na kraju gostovanja u Novom danu, na N1.

POVEZANO

ISTAKNUTO

IZBOR UREDNIKA

Pratite nas

25,923FanovaLajkuj
1,107PratilacaZaprati
988PratilacaZaprati
1,123PretplatniciPretplatite se