Vladika Hrizostom: Crkva mora biti sa narodom

Vladika Hrizostom ističe važnost porodice i rađanja za naciju, jer se mogu zidati kule, zgrade i manastiri, koji će bez „žive crkve“ biti besmisleni i sve će biti uzaludno

Razgovarala: Zorica SIMEUNOVIĆ, SRNA

BIJELJINA – NJegovo preosveštenstvo epikop zvorničko-tuzlanski Hrizostom smatra da crkva uvijek mora biti sa narodom i u narodu i da je njena primarna misija da se nikada od njega ne odvaja.

Vladika Hrizostom u intervjuu Srni ističe da je dužnost svih u crkvi da budu „svjetlost narodu u ovim smutnim vremenima“ i da narod bude ponosan na djelovanje Srpske pravoslavne crkve /SPC/ i Eparhije zvorničko-tuzlanske.

Zato je Eparhija, osim Fonda za sveštenike u penziji, u 2015. godini osnovala i Fond solidarnosti s ciljem da pomogne građanima koji su siromašni i žive na rubu egzistencije.

„Mnogo je takvih ljudi koji žive u urbanim sredinama i nisu u mogućnosti da organizuju život na drugi način. Život u selu dao bi im neke druge opcije, kao što je bavljenje poljoprivredom“, navodi vladika.

On ocjenjuje da su danas, uglavnom, svi postali urbani, a siromašni, kao i da je „narod vrijedan, ali odveden od kuća na selu, pa je u gradu postao socijalni slučaj“.

Sveštenstvo Eparhije ispunjava svoju misiju u narodu raznim projektima i programima svetosavskih, odnosno naučno-popularnih tribina, u svim većim gradovima – Bijeljini, Brčkom, Doboju, Zvorniku… sa namjerom da u 2016. godini to proširi i na manje opštine.

Vladika Hrizostom podsjeća da Eparhija od prije godinu i po organizuje tribine u vaskršnjem i božićnjem postu, koje su prihvaćene kod naroda i okupljaju po nekoliko stotina posjetilaca.

On ističe važnost porodice i rađanja za naciju, jer se mogu zidati kule, zgrade i manastiri, koji će bez „žive crkve“ biti besmisleni i sve će biti uzaludno.

Eparhija već dvije godine, s ciljem širenja duhovnosti i kulture, radi na sređivanju eparhijske biblioteke koja broji više od 30.000 naslova. Ona će uskoro biti otvorena i za građanstvo i dostupna svima koji žele da čitaju i da se bave naukom.

„Biblioteka nije bila ugrožena poplavama, a sačuvana je i arhivska građa koja je u fazi sređivanja. Što se muzeološkog blaga tiče, pri kraju smo da završimo objekat koji će biti i muzej i centar za kulturu naše Eparhije“, najavljuje vladika Hrizostom, ističući da će duhovno blago biti dostupno građanima.

U 2016. godini, navodi on, Eparhija će biti u prilici da otvori i muzej koji je, trenutno, u završnoj fazi izgradnje. Radovi na izgradnji pravoslavne gimnazije u Bijeljini intenzivirani su i građevinski dio bi trebalo da bude završen u ovoj godini, dok je u Brčkom objekat u završnoj fazi.

„Kada je riječ o vjeronauci, sa bivšim ministrom prosvjete /Goranom/ Mutabdžijom nismo nalazili zajedničku riječ o uvođenju ovog predmeta u srednje škole, pa ćemo razgovarati sa sadašnjim ministrom“, najavljuje vladika Hrizostom, koji je zadužen za crkvenu prosvjetu u Republici Srpskoj i u BiH.

Vladika Hrizostom smatra da je politika „opasan zanat“, da ponekad prelazi granice dozvoljenog, te da „izgubi kompas“, pa vodeći ljudi političkih partija počnu da se vrijeđaju i govore jezikom mržnje.

„Zato smo u 2015. organizovali druženje patrijarha Irineja i nas episkopa sa političkim vodećim predstavnicima u Republici Srpskoj, što je dalo dobre rezultate“, kaže vladika Hrizostom i najavljuje da će još jedan takav skup biti uskoro održan, nakon januarskih praznika.

Kada je riječ o saradnji sa vlastima na nivou BiH, vladika ističe, da ona godinama ne postoji, te da se do te mjere izbjegava svaki odnos i komunikacija sa SPC da je to „zastrašujuće, nedopustivo i tendenciozno“.

„Mnogo puta smo uputili zahtjev i vlastima na nivou BiH, kao i vlastima Federacije BiH da se osnuje neko ministarstvo ili direkcija koja bi nam bila `spona`, ali to njima nije bitno, jednostavno nas kao Crkvu ne uvažavaju niti nas smatraju dostojnim poštovanja.

To nikako nije slučaj sa Rimokatoličkom crkvom ili Islamskom vjerskom zajednicom /IVZ/ koje uvažavaju i respektuju, a IVZ je u politiku involvirana više no u vjeru“, navodi vladika Hrizostom.

Komentarišući situaciju Srba na Kosovu i Metohiji, episkop Hrizostom ističe da Eparhija nastoji i pronalazi način da pomogne narodu, da je prošle godine samo putem humanitarnog broja prikupila 80.000 KM, te da će i ove godine otvoriti takav broj.

On navodi da Srbi na Kosovu i Metohiji pate jer kosovska vlast i kosovski ekstremisti uživaju podršku SAD i nekih zemalja EU.

„U 21. vijeku na Kosovu i Metohiji vrši se potpuna diskriminacija i aparthejd usred Evrope, uz ignorisanje istorije i pravde i brisanje srpskog naroda sa istorijske pozornice na tom području“, zaključuje vladika Hrizostom.