naslovnaPolitikaVIJESTI

Konferencija povodom 20 godina Dejtona: BiH mora nastaviti put ka EU

SARAJEVO – Bosna i Hercegovina mora nastaviti svoj put ka euroatlanskim integracijama, kako bi svim svojim građanima, bez obzira na vjeru i naciju, obezbijedila bolji standard i ljepši život, poručeno je sa konferencije „20 godina Daytona – izazovi i perspektive“.

Referendum koji je najavila Republika Srpska ocijenjen je kao jedna od najvećih prijetni mirovnom sporazumu i razvoju BiH.

Organizator Konferencije je Američki univerzitet u BiH, a njen cilj je da ukaže na izazove i perspektivnu koju Dejtonski sporazum nosi sa sobom u budućnosti.

Denis Prcić, predsjednik Američkog univerziteta u Sarajevu rekao je da je priej 20 godina, 21.novembr 1995.godine stalo ubijanje u BiH, te da je mir došao za sve stanovnike BiH.

„Prvi 10 godina donijelo je progres zemlji, ali zadnjih deset godina taj progres je stao. Nema sigurnosti, perspektive, madi ljudi odlaze iz BiH, mnogo je nezapolsenih, sve manje investitora“, rekao je Prcić, te izrazio nadu da će ova konferencija donijeti konkretne priejdloge kako da BiH ide naprijed.

Pedi Ešdaun, bivšiVisoki predstavnik u BiH rekao je da se u njegovoj zemlji početkom novembra sjećaju svih žrtava, u svim ratovima.

„Ovdje, u BiH se sjećamo sporazuma koji je zaustavio veliku tragediju. Dejton treba voljeti i cijeniti, jer je zaustvo rat. Svi su ga tako i shvatili u početku, ali danas svako i Bošnjaci i Srbi i Hrvati imaju svoje razloge zbog kojeg ga ne vole“, kazao je Ešdaun.

Naglasio je da BiH može biti „mali dragulj Evrope“, ali da svi zajedno i domaći političari i međunarodna zajednica moraju biti partneri na tom putu.

„Današnje iracionalno razmišljanje pojedinih političara u BiH je zaustavilo razvoj zemlje. Moraju se vratiti na put ka Evropskoj uniji, jer samo to će donijeti duguročnu stabilnost i sigurnost za BiH“, poručio je Ešdaun na konferenciji.

Valentin Inzko, Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH kazao je na međunarodnoj konferenciji u povodu 20. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma u organizaciji Američkog univerziteta u Sarajevu da se tendencija življenja u prošlosti mora završiti, te da BiH mora odlučno krenuti ka budućnosti.

Inzko je rekao da vjeruje da kako je „nadohvat ruke“ da BiH postane zemlja članica Evropske unije, posebno kada se radi o statusu kandidata.

On je dodao da je ako govorimo o održavanju mira Dejtonski mirovni sporazum bio zaista uspješan, te da su nakon potpisivanja sporazuma stabilizovane političke i ekonomske prilike u državi.

„BiH ima najstabilniji tečaj, odnosno valutu u regiji. Tri vojske koje su se borile jedna protiv druge sada funkcionišu kao jedna, uspostavljena je jedna državna kontrola nad vojskom i jedno ministarstvo odbrane. Ovo ministarstvo odbrane je jako uspješno i to smo vidjeli nakon poplava prošle godine, a također i vojska BiH je aktivna u 12 mirovnih misija u svijetu“, kazao je Inzko.

Visoki predstavnik je kazao i da ujedinjena carinska služba funkcioniše efikasno, kao i sistem indirektnog oporezivanja, a da imamo i izbore koji su vođeni bez podrške međunarodne zajednice.

„U svakoj zemlji je nepohodan razvitak i ja ne prihvatam da BiH ne može ostvariti napredak do reforme Ustava. Vidjeli smo proteklih godina šta je moguće. Ako lideri rade zajedno za dobrobit ljudi napredak se može ostvariti u okviru postojećeg ustava“, rekao je Inzko.

On se osvrnuo i na reformsku agendu za BiH koja za Inzka predstavlja priliku koja ja data našoj državi i koju vlasti „trebaju prihvatiti objeručke“.

Inzko je kazao da je neophodno imati čvrsti temelj u procesu ostvarivanja napretka, a da je taj temelj u BiH Dejtonski mirovni sporazum.

„Ukoliko želite da temelj ostane solidan morate ga braniti kada se nađe ugroženim. Ovo je lekcija koju smo naučili. Dejton omogućava ustava i jasne procedure koje zemlje treba kako bi provela neophodne reforme. Bez obzira na to, mi to ne vidimo. Vidimo takav pristup Ustavu BiH i mirovnom sporazumu gdje političke stranke biraju šta im se sviđa, a odbijaju ono što im se ne sviđa“, rekao je Inzko.

On se osvrnuo i na referendum koji traži Republika Srpska.

„To dovodi u rizik funkcionisanje državnih vlasti, a i odluka koje su moji prethodnici donijeli za implementaciju Dejtona. Sve dok su nevoljni da zajedno rade i potpuno poštuju Dejton, međunarodna zajednica mora nastaviti osiguravati poštivanje Dejtona. Suverenitet i teritorijalni integritet BiH nije nešto o čemu se može pregovarati“, podvukao je Inzko.

Zaključio je da su neophodne fundamentalne promjene kako bi građani BiH mogli normalno dostojanstveno.

Semiha Borovac ministrica za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine kazala je na otvaranju konferencije da je cilj Dejtonskog mirovnog sporazuma bio da se zaustavi rat, a cilj danas jeste suživot sa susjedima i ekonomsko jačanje države.

– Kada ne govorimo o nedostacima ovog sporazuma i kada ne ističemo činjenicu da su sve tri strane nezadovoljne nekim njegovim dijelovima, ne možemo da ne kažemo da je Dejtonski mirovni sporazum pokrenuo cjelokupan proces društvenih reformi koje su vidljive i predstavljaju temelj na putu BiH ka Evropskoj uniji – istaknula je Borovac.

Ocijenila je da 20 godina poslije, BiH ostvaruje progres posebno naglašavajući da je na snagu stupio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, usvojena je Izjava o evropskoj opredijeljenosti BiH i Reformska agende, a zbog svega toga očekuje se da BiH podnese kredibilnu aplikaciju za članstvo u EU.

Izrazila je uvjerenje da je u posljednjih 20 godina urađeno mnogo na jačanju regionalne saradnje, što predstavlja ključni faktor ukupne stabilnosti zapadnog Balkana i jugoistočne Evrope.

– Unaprijedili smo naše političke, sigurnosne, kulturne i sve druge oblike saradnje. Nakon zajedničke sjednice Vijeća ministara i Vlade Srbije organizirat ćemo sjednice i s vladama Hrvatske i Crne Gore – dodala je.

Istakla je da 20 godina poslije četverogodišnjeg rata BiH je opredijeljena za sistemske reforme koje će od BiH stvoriti ekonomski, politički i socijalno jaku zemlju s većim standardom i boljim kvalitetom života.

Među budućim ciljevima BiH Borovac je istaknula aktiviranje MAP-a i što brži put ka pristupanju velikoj evropskoj porodici, izražavajući sigurnost da će BiH uspjeti realizitrati zacrtane ciljeve na tom putu, pišu Nezavisne novine.

Tagovi

Jedan komentar

Back to top button
Close
Close